Iako i Crna Gora i Severna Makedonija važe za države koje stoje „prve u redu“ za prijem u EU, već neko vreme izgleda da i jedna i druga teško odolevaju primamljivim ponudama koje stižu iz Vašingtona.
Amerika obeležava teritoriju
Da li to znači da dugo sedenje ove dve države na klupi u predvorju EU Amerikanci koriste da naprave svoje uporište na Balkanu u ovim državama preko ekonomije i investicija i tako ih stave pod neku vrstu političke kontrole, ali ne samo njih već i posredno samu EU?
Direktor Centra za međunarodne odnose profesor dr Stevica Deđanski kaže da je naizgled tako ali da zasad obe države ostaju pod kontrolom Brisela.
„Obe te države su i dalje pod uticajem Brisela - Nemačke i ostalih zemalja, pogotovo je taj uticaj jak u Severnoj Makedoniji, ali i u ostalim zemljama na Balkanu. Mislim da Amerika najavama raznih projekata i obećanjima novčanih fondova opipava politički puls u regionu, s obzirom da je EU dosta pasivna po pitanju prijema novih članica. Isto to radi i Velika Britanija, i oni obećavaju razne fondove, obično vezane za razne projekte kroz Severnu Makedoniju, pruge, izgradnje svega i svačega. Za sada sve to ostaje na rečima, ali i kao naznaka da Amerika želi da zadrži prisustvo u ovom regionu,“ ocenjuje Deđanski.
Plan za povratak na Balkan
S druge strane, kaže on, ako i kada počne da im stiže konkretno obećan novac za projekte, možemo i da razgovaramo o tome da ima direktnog prisustva Amerike.
„Za sad mislim da je teško izvesti kompletan zaključak u tom smeru mada liči na to. Mislim da Amerika sad to trenutno radi niskim intenzitetom, ako to planiraju, zato što postoje mnoge druge stvari koje su bitne za američku administraciju, govorimo naravno o Iranu i Ukrajini. Posle toga može da dođe na red i povratak na Balkan i onda ćemo videti namere Amerike pre svega prema EU i da li je ovo realno ili je samo naša pretpostavka“, mišljenja je Deđanski.
On kaže da se u porukama koje stižu iz američkog kongresa, to jest dokumentu u kome su dogovorena strateška partnerstva sa ove dve države, u delu vezanom za Crnu Goru pominje i pomoć za borbu protiv“ malignog ruskog uticaja“, ali da i ovu državu vide kao regionalnog partnera, što je samo po sebi diskutabilno.
Koliko su ozbiljne namere
„Ako neko Crnu Goru vidi kao vodeću silu u bilo čemu, pokazuje se da nisu baš ozbiljne namere. Crna Gora je prilično devastirana, tako da kad neko kaže da očekuje da je vidi kao veliku silu i vodeću u nečem, to zaista izgleda smešno. Prvo, malobrojni su, drugo devastirani su infrastrukturno i onda to je održavanje vatre, u stvari pokazivanje da žele da imaju uticaj tamo, mada Amerika taj uticaj već ima ali želi da ga poveća. A čim neko pominje famozni„maligni ruski faktor“, to pokazuje da nema šta pametno da kaže. Jer smešno je govoriti o ruskom uticaju u zemlji koja je ušla u NATO pakt,“ kaže Deđanski,
Slična je situacija i u Severnoj Makedoniji , dodaje on, koja ima isto unutrašnje probleme i nerešena pitanja.
„Ako je zaključak ovo kako smo i krenuli, Amerika želi na neki način da ostane prisutna ali da trenutno nema vremena da se bavi toliko koliko bi želela ovim regionom i zbog toga pribegava ovoj varijanti gde ih pomalo „vabe“ , pomalo im daje podsticaj da razmišljaju o tome, nadajući se nekom novcu. Na kraju se sve svodi na to ko šta više obeća. Ali Brisel očigledno za sada ima preovladavajuću ulogu na teritoriji i Crne Gore, i Severne Makedonije, a Amerikanci ne žele to tako da prepustite EU,“ zaključuje naš sagovornik.
Brisel ima još jak uticaj
Približavanje zvaničnog Skoplje Sjedinjenim Državama, tačnije Trampovoj administraciji, za neke je znak zanemarivanja ključnog partnera Evropske unije, s obzirom da se u okviru strateškog dijaloga iz Vašingtona nedavno vratila delegacija Severne Makedonije s punim koferom obećanih projekata čija vrednost daleko premašuje milijardu dolara.
To ide u prilog stubovima spoljne politike koje je postavio makedonski premijer Hristijan Mickoski a koji se oslanjaju na London, Vašington i Brisel – kako bi pozicionirao zemlju kao stabilnog i predvidivog partnera u evroatlantskim strukturama. Mnogima je signal da je Skoplje sve bliže Vašingtonu i činjenica da su podržali SAD i Izrael protiv Irana, iako se kasnije ispostavilo da je to totalno neslaganje sa takoreći svim članicama EU.
Vladini zvaničnici u Skoplju najavljuju povećano interesovanje američkih kompanija za investicije, a konkretni primeri su projekti izgradnje hidroenergetskih objekata „Čebren“ i „Galište“ čija bi realizacija trebalo da košta 600-800 miliona evra, mada neke kalkulacije idu do 1,2 milijarde evra, što ih svrstava među najveće planirane investicije u energetski sektor u istoriji države.
Američki novci
Prema najavama, američke kompanije pokazuju interesovanje za izgradnju solarnih i vetroelektrana, sa pojedinačnim projektima vrednim desetine miliona evra, što bi doprinelo povećanju energetske nezavisnosti S. Makedonije.
Kada je reč o Crnoj Gori, Sjedinjene Američke Države značajno pojačavaju finansijsku i institucionalnu podršku Crnoj Gori u cilju jačanja nacionalne otpornosti na spoljne „maligne uticaje“, potvrđeno je u najnovijem izveštaju i pratećem zakonodavnom dokumentu američkog Kongresa. Ovaj dokument, koji predstavlja stratešku mapu puta SAD prema regionu za ovu godinu, kako je navedeno, pozicionira Crnu Goru kao ključnog partnera čija je unutrašnja stabilnost neraskidivo vezana za očuvanje zapadnih vrednosti i bezbednosti celog Jadrana. Finansijski paket je podeljen u nekoliko strateških segmenata: jačanje kapaciteta pravosudnih organa za borbu protiv korupcije, zaštita izbornog procesa od stranih uplitanja, te sofisticirana odbrana kritične digitalne infrastrukture od sajber napada.