Proizvodnja bespilotnih letelica za Kijev uvlači Evropu u rat sa Rusijom i vodi ka eskalaciji, upozorio je Matvijučuk, dok je Dmitrij Medvedev, zamenik predsednika Saveta bezbednosti Rusije, takođe poručio da saopštenje ruskog Ministarstva odbrane treba shvatiti „bukvalno“ i da bi objekti u Evropi koji proizvode dronove i vojnu opremu za udare na Rusiju mogli postati legitimne mete.
Na pitanje da li objavu ruskog vojnog resora treba shvatiti kao pretnju ili upozorenje Matvijučuk kaže:
„Ovo treba posmatrati kao upozorenje. Činjenica je da su ovo otvoreni podaci koje je Moskva odlučila da objavi. Ona poručuje: ‘Mi znamo gde ste, znamo šta radite i znamo kakvu pretnju predstavljate za Rusku Federaciju. Ako ne obustavite svoju proizvodnju ili ne promenite svoj odnos prema Ruskoj Federaciji, možete postati potencijalni ciljevi’“.
Matvijčuk se istovremeno poziva i na međunarodno ratno pravo u kontekstu tretmana država koje omogućavaju vojnu podršku zaraćenoj strani.
„Stvar je u tome što prema međunarodnom pravu i pravilima ratovanja svaka država na svetu ima pravo na bilateralne odnose, uključujući i vojne. To podrazumeva isporuke oružja i njegovo premeštanje. Ali u slučaju postojanja borbenih dejstava, teritorija države koja se stavlja na raspolaganje zaraćenoj strani, od suprotne strane će biti smatrana državom-agresorom, sa svim posledicama koje iz toga proizilaze. Dmitrij Medvedev je nedvosmisleno dao do znanja rukovodiocima tih država — baltičkih zemalja, Italije, Nemačke, Španije, Holandije — da mogu postati potencijalne mete za udare naših strateških snaga“, naglasio je pukovnik.
Fabrike dronova za Ukrajinu nalaze se na teritoriji nekoliko evropskih zemalja. To proizilazi iz podataka koje je objavilo Ministarstvo odbrane Rusije. Preduzeća se nalaze u Velikoj Britaniji, Nemačkoj, Danskoj, Letoniji, Litvaniji, Holandiji, Poljskoj i Češkoj. Istovremeno, u Nemačkoj, Španiji, Italiji, Češkoj, Izraelu i Turskoj proizvode se komponente za dronove.
Od upozorenja do akcije — linija je tanka
Matvijčuk takođe ne isključuje mogućnost da je objavljeni spisak nepotpun i da bi uskoro mogao biti proširen i na druge zemlje, uključujući i zapadnoevropske.
„Mislim da nije potpun. Napravljen je i po geografiji i po stepenu uticaja na Specijalnu vojnu operaciju i, verovatno, tu igra ulogu i pojam takozvane 'neprijateljske zemlje'… Ovo upozorenje je gradacijsko i mislim da svaka zemlja treba da shvati stepen rizika za svoju državu“, smatra Matvijčuk.
Ruski eksperti smatraju da spisak koji je objavio Ministarstvo odbrane Rusije treba posmatrati u širem političko-bezbednosnom kontekstu i da ih treba sagledati u okviru nedavnih izjava ruskog ministra spoljnih poslova Sergeja Lavrova, koji je ukazao na postojanje pretnji po Rusiju i na pokušaje Zapada da formira novi vojni blok usmeren protiv Moskve.
Na pitanje na koji način bi Rusija mogla da odgovori na te pretnje, sagovornik ističe da nuklearno oružje automatski isključuje kao opciju, jer je ono „sredstvo krajnje mere“.
„Imamo sasvim dovoljno drugih sredstava — od krstarećih raketa 'kalibar’ do fantastičnih sistema koji su pokazali svoju efikasnost, poput ‘orešnika'. Pored toga, imamo stratešku bombardersku avijaciju koja je sposobna da, ne ulazeći u zonu protivvazduhoplovne odbrane, preciznim raketama H-101 nanosi udare po bilo kojim objektima. Takođe imamo specijalizovana sredstva za radioelektronsko ratovanje koja nam omogućavaju da onesposobimo energetske objekte i time usporimo proizvodnju, ili razrušimo infrastrukturu koja je osnova proizvodnje te municije“, navodi Matvijčuk.
Ruski eksperti ističu da se sve evropske zemlje koje je navelo rusko Ministarstvo odbrane nalaze u dometu ruskih raketa.
Matvijčuk precizira da postoje tri načina suprotstavljanja ovoj, kako je rekao, agresiji.
„Prvi je uništavanje oružja i tehnike na teritoriji Ukrajine — čim stignu, uništavamo ih. Drugi način je uništavanje tokom transporta. Mi znamo kako se transportuju i kuda prolaze. Znate, postoje koridori iz Evrope, a ako ih mi zatvorimo ni Ursula fon der Lajen više neće moći da dođe u Ukrajinu, a kamoli rakete. I treće — možemo uništavati centre proizvodnje, ako procenimo da ta proizvodnja nije samo proizvodnja municije već i mesto lansiranja te municije“, istakao je Matvijčuk.
Ruski eksperti ocenjuju da ovakva upozorenja dobijaju posebnu težinu kada dolaze iz ruskog Ministarstva odbrane, jer se tumače kao signal da iza izjava stoji i spremnost na konkretno delovanje. Drugim rečima, ako Evropa ne ustukne, Rusija bi mogla da pređe sa verbalnih upozorenja na konkretne vojne akcije.
Podsetimo, rusko ministarstvo je ukazalo na to da je rukovodstvo niza evropskih država, zbog rasta gubitaka i sve većeg deficita ljudstva u Oružanim snagama Ukrajine, donelo odluku o povećanju proizvodnje i isporuka bespilotnih letelica za udare po teritoriji Rusije.
U saopštenju se navodi da se značajno povećanje proizvodnje bespilotnih letelica za potrebe Kijeva planira kroz proširenje finansiranja ukrajinskih i zajedničkih preduzeća u Evropi koja proizvode udarne dronove i njihove komponente. Takav potez se ocenjuje kao namerni korak koji vodi ka daljoj eskalaciji vojno-političke situacije u Evropi i postepenom pretvaranju tih zemalja u stratešku pozadinu Ukrajine.
Sprovođenje scenarija koje najavljuju predstavnici kijevskog režima, a koji podrazumevaju terorističke napade na Rusiju uz upotrebu navodno „ukrajinskih“ bespilotnih letelica proizvedenih u Evropi, može dovesti do nepredvidivih posledica, upozorava ruski vojni resor.
Umesto jačanja bezbednosti evropskih država, postupci evropskih vlasti sve brže uvlače te zemlje u rat sa Rusijom, upozorava rusko Ministarstvo odbrane, koje je objavilo tačne nazive i adrese evropskih fabrika koje proizvode bespilotne letelice za napade na rusku teritoriju.