"Veoma konstruktivan sastanak i sa zamenikom direktora MMF-a, Bolijem i sa direktorom MMF-a za Evropu, Alfredom Kamerom. Upravo zbog situacije u kojoj se ceo svet našao, koja je pak vezana uz ovu energetsku krizu. Razgovarali smo o merama koje, o različitim merama koje su različite zemlje preduzele kako bi apsorbovale taj veliki šok. Neke zemlje su celokupno povećanje cene sirove nafte prebacili na krajnjeg kupca, znači na građane, dok država Srbija to nije uradila", rekao je Mali posle sastanka za Tanjug.
Mali je istakao da se pokazalo da je Srbija bila spremna za taj šok i zato preuzela trošak smanjenja akciza.
"S druge strane to je imalo mnogo veći pozitivan efekat na celokupnu ekonomiju, s obzirom na to da su takve mere i takva reakcija države, bar u Srbiji, uticale na održavanje kvaliteta životnog standarda, a s druge strane takođe i na dalju podršku sprečavanu inflacije, za razliku od drugih zemalja", naveo je Mali.
Kaže da je predlog Međunarodnog monetarnog fonda, s obzirom na to da se trenutno razmatraju svi mogući modeli kako zemlje sveta reaguju, kako i na koji način ukoliko ova kriza potraje, zemlje treba da reaguju sa više targetiranim merama prema onima koji su najugroženiji.
"Dakle prema onim kategorijama stanovništva koje su najugroženije, dakle najsiromašnije i najugroženije eventualnim povećanjem cena. I o tome ćemo, naravno, sa Međunarodnim monetarnim fondom razgovarati u nedeljama koje dolaze. I ono što je još jedna tema bila, pogotovo od strane Bo Lija, jeste naše dalje ulaganje u veštačku inteligenciju. To jednostavno se u svetu smatra kao ogromna prednost i ogromna šansa za dalji ubrzani razvoj, gde Srbija je već uradila značajne korake ka tome", naglasio je Mali.
Kako je naveo, Srbija se rangira na čak 39. mesto od 181 zemlje u svetu po spremnosti za veštačku inteligenciju.
Prvi potpredsednik Vlade Srbije će se večeras u Vašingtonu obratiti i na prijemu, u Rezidenciji Republike Srbije, koji će biti posvećen promociji Međunarodne specijalizovane izložbe Ekspo 2027, čiji će Srbija biti domaćin.
Prolećno zasedanje MMF-a i Grupacije SB počelo je u ponedeljak, 13. aprila i trajaće do subote, 18. aprila.
Na skupu u Vašingtonu sastaju se guverneri centralnih banaka, ministri finansija i razvoja, predstavnici privatnog sektora, civilnog društva i akademske zajednice, kako bi razgovarali o pitanjima od globalnog značaja.