Raste broj ruskih preduzetnika u Srbiji - kako im osigurati što bolje uslove za rad
Broj preduzetnika iz Rusije koji su otvorili firme u Srbiji, sa 7.000 koliko ih je bilo registrovano 2024. godine porastao je na oko 10.000, kaže za Sputnjik Tatjana Sizova, moskovski ombudsman za zaštitu prava preduzetnika, koja je učestvovala u radu biznis foruma u Beogradu.
SputnikPravna podrška ruskih preduzetnika je, prema njenim rečima, sto odsto tražena jer svaki preduzetnik zna da, čak i ako pokreće biznis u svojoj zemlji, uvek mora da se konsultuje sa advokatima kako bi se uverio da je na snazi ispravan sistem oporezivanja i adekvatni uslovi rada.
Kako da preduzetnici uđu na rusko tržište
„A ako preduzetnik ode u zemlju sa drugačijom jurisdikcijom, on u početku započinje dijalog, ne sa lokalnim vlastima ili preduzećima, već samo sa kompetentnim, profesionalnim advokatima koji već imaju iskustva u radu sa preduzetnicima i investitorima. Dakle, nije slučajno što smo se prvog dana bavili pravnim pitanjima gde smo podučavali naše partnere koji za ulazak na srpsko tržište. I obrnuto.“
Da bi srpske firme ušle na rusko tržište, prvo bi trebalo da kontaktiraju rusku advokatsku firmu, koja zatim pronalazi partnere u Rusiji da bi formirala srpsku partnersku firmu, objašnjava Sizova.
Pitanje reputacije i izbegavanje prevaranata
Srpska preduzeća ništa ne sprečava ni da se direktno obrate Međunarodnom centru za pravnu podršku jer nažalost, „ima mnogo prevaranata širom sveta i to nije tajna“, dodaje Sizova.
„Dakle, poslovna reputacija je sada pitanje broj jedan. Ko je taj partner? Ko će mi sve reći, sve pokazati, usmeriti me, pravilno otvoriti račun, registrovati kompaniju itd. Stoga se naš Međunarodni centar za pravnu podršku, koji ima predstavništvo u Srbiji kao i u drugim zemljama, efikasno bavi pitanjem poslovne reputacije. Garantujemo svojim imenom da su svi naši partneri izgradili dokazanu poslovnu reputaciju, imaju iskustvo i uspostavili su međunarodnu saradnju. Možemo pomoći i srpskim i ruskim kompanijama u obe jurisdikcije da rade na jačanju naših ekonomija. Drugim rečima, govorimo o pouzdanosti i, prema našim procenama, usluga pravne podrške ruskim preduzećima u Srbiji je –u porastu. Štaviše, to nije samo usluga.“
Intelektualno volontiranje
Usluga je jezik poslovanja, navodi Sizova i dodaje da kao predstavnik moskovske vlade i poslovni ambasador razvija globalno važnu oblast koja se zove intelektualno volontiranje. U moskovski tim već je uključuno 450 advokata, ekonomista i raznih stručnjaka iz različitih oblasti koji pružaju besplatne konsultacije preduzećima širom sveta, ističe Sizova.
Takođe smo pozvali srpske kompanije, konsultantske firme, advokate i zastupnike da se pridruže programu 'Pro bono pablik'. Ovo je besplatni konsultantski program osmišljen da dodatno olakša saradnju i pomoć unutar foruma. Naravno, postoje složena pitanja koja bi trebalo rešiti komercijalno. Više se ne bavim time ali moj cilj je da osiguram da se informacije besplatno pružaju svima, kako bi se poboljšala pravna i finansijska pismenost.
Kriptovalute kao rupa u zakonu
Anastasija Uskova, komesar za digitalne finansijske tehnologije pri Moskovskom komesarijatu za zaštitu prava preduzetnika, kaže da je jedan deo kriptovaluta u opticaju, dok se drugi deo koristi za kripto-transakcije.
Na pitanje koji deo je bezbedan, Uskova odgovara da je to veliko pitanje na današnjem tržištu, jer je transparentnost kriptovaluta i podataka svih prethodnih vlasnika sa jedne strane dobra, ali sa druge strane predstavlja pretnju zemljama pod sankcijama.
Verovatno je to stvar svakog konkretnog slučaja, svakog konkretnog ugovora o izvozu i uvozu. Ipak, pokušavamo da razgovaramo o svim alatima i pokušavamo da izvučemo zaključke iz naše sesije, jer je pitanje zaista veoma zanimljivo. Za pojedince, pod čudnim uslovima društvenog pritiska, kriptovaluta je postala rupa u zakonu.
Kad je reč o pravnim licima, teško da se može zamisliti da velika preduzeća koja se bave teškom industrijom ili metalurgijom odjednom počnu da konvertuju ugovore u kriptovalute, dodaje Uskova.
Poslovanje u kriptovalutama u Rusiji
Mada je od aprila prošle godine u Rusiji dozvoljena upotreba digitalne imovine za ugovore o izvozu i uvozu robe, pa čak i usluga, podseća Uskova.
„To je bio proboj u našem regulatornom okviru. Međutim, još dve ili tri institucije su dobile dozvolu da posluju kao kripto berze u Ruskoj Federaciji. To znači da će zvanično biti dozvoljeno prodavati likvidnost takvim kompanijama unutar Rusije za poravnanja. Dakle, baš kao što imate ugovor denominiran u dolarima ili evrima, ovaj ugovor o izvozu i uvozu denominiran u evrima Ruska Federacija može denominirati i u kriptovaluti. I to se već dešava.“
Prve dve kompanije u Rusiji dobile su dozvolu Centralne banke za ulazak u ovaj pilot program, međutim, problem je što vrlo malo zemalja zvanično dozvoljava ovu vrstu plaćanja, zaključila je Uskova.
U Beogradu je održan
dvodnevni biznis forum preduzetnika iz Rusije i Srbije na kom učestvuje oko
200 predstavnika biznisa i top menadžera međunarodnih kompanija iz više zemalja u okviru razmene iskustva i jačanja poslovnih veza.
Cilj foruma je stvaranje stabilne platforme za neposredni dijalog među preduzetnicima, državnim strukturama i investicionim fondovima dve zemlje, kao i podrška malom i srednjem preduzetništvu i adaptiranje biznis modela specifičnostima različitih tržišta.
Skup se održava uz podršku Trgovinskog predstavništva Ruske Federacije u Srbiji.