SRBIJA

Mladi se „obrazuju“ preko interneta: Preskaču lekcije iz istorije pa vandalizuju ruske spomenike

Novo skrnavljenje spomenika Crvenoarmejcima u Srbiji najverovatnije je delo tinejdžera, a mi kao društvo treba više da se potrudimo oko objašnjavanja. Mladima treba objasniti i naučiti ih lekcijama iz prošlosti, umesto što sami sebe „obrazuju“ preko interneta, smatra istoričar Goran Miloradović.
Sputnik
Drugi put u mesec dana oskrnavljen je spomenik ruskoj Crvenoj armiji. U spomen-parku Čačalica u Požarevcu, osvanuo je spomenik išaran grafitima i političkim porukama.
Miloradović ističe da je dosta nezahvalno naslepo govoriti o ovakvim stvarima, budući da počinioci nisu uhvaćeni, te da bi pre bilo kakve definitivne osude trebalo saznati ko je i zašto odlučio da se na ovaj način naruga oslobodiocima Beograda i Srbije.
Moguće je da je u pitanju neznanje, neinformisanost, a moguće je i da je u pitanju delimična informisanost. Odnosno, moguće je da neko ima vrlo uska shvatanja o tome šta je dobro, a šta je loše u političkom i ideološkom smislu. Iz te perspektive on nastupa kao da je sve što se dešavalo u prošlosti loše, a naročito sve što ima veze sa Drugim svetskim ratom, kaže Miloradović za Sputnjik.
On smatra da se nedovoljno radi po pitanju obrazovanja mladih iz sfere istorije, a da je rezultat takvog propusta upravo ovo.
Postoji ta teza ili mišljenje da je Crvena armija donela komunističku ideologiju u Jugoslaviju. Međutim, ono što je manje posznato jeste da je nametanje takve vrste vlasti više odgovaralo Zapadu nego što je odgovaralo Sovjetima. Ta neobaveštenost i neznanje ili poluobaveštenost dovode do različitih glupih i teško shvatljivih incidenata.

Drugi svetski rat vodio se pre 300 godina

Neinformisanost i jednostranost uzrok su ovoj vrsti primitivnog izražavanja političkog stava i tu nema neke dublje filozofije, smatra naš sagovornik. Verovatno će pre ili kasnije biti utvrđeno ko je tačno ovo delo počinio, a njihovim roditeljima će isto tako verovatno biti vrlo neprijatno.
Nisu se ta dešavanja odvijala pre 300 godina, ali za njih kao da jesu. Sadašnji tinejdžeri su svi rođeni u 21. veku i Drugi svetski rat je daleka prošlost za njih. Ono što smo mi znali bilo je posledica društva u kojem smo živeli, a koje je takođe na svoj način iskrivljeno interpretiralo tu prošlost. Ta destrukcija istorijske svesti verujem da je počela negde krajem osamdesetih godina dvadesetog veka.
Sa padom Berlinskog zida pali su i svi zidovi koji su bili postavljeni pred ideologije koje su poražene u Drugom svetskom ratu, tvrdi Miloradović, i tu sada vlada konfuzija, kao i mešavine svega i svačega što postoji u glavama ljudi. Ono što je opasno, dodaje on, jeste što se to dalje može na politički način zloupotrebljavati od strane raznih struktura.
Mislim da nam je omladina, što se toga tiče, prilično zapuštena, a ta masovna sredstava informisanja, ne da ne pomažu da se tačne informacije rašire, nego upravo pomažu bujanju raznih alternativnih tumačenja i narativa koji nemaju utemeljenje u činjenicama. Danas svako može da postane autoritet i da prema sopstvenim afinitetima tumači šta je nekad bilo, šta vredi sačuvati, šta treba, a šta ne treba poštovati.
Ovaj potez je znak jedne zapuštenosti, neznanja, površnosti i nebrige, zaključuje Miloradović.
Pogledajte i:
DRUŠTVO
Epopeja hrišćana u Iranu kroz vekove – opstali su do današnjih dana
Komentar