Postojao je i rezervni plan, koji je podrazumevao povratak sa orbite u trajanju do deset dana, pa je u skladu s tim obezbeđena i zaliha hrane.
O dramatičnim trenucima nakon ulaska u orbitu svedočio je general Nikolaj Kamanin, navodeći da je došlo do kratkotrajnog gubitka komunikacije.
„Kosmonaut nije čuo nas, a mi nismo čuli njega. Koroljov, koji je stajao pored mene, bio je veoma uznemiren — kada je uzeo mikrofon, ruke su mu drhtale“, zabeležio je Kamanin. Veza je ubrzo potom uspostavljena.
Tokom samog leta, Gagarinu je dodeljen čin majora.
Posle leta u svemir, Jurij Gagarin je postao svetska zvezda i simbol epohe. Slavio ga je ne samo ceo Sovjetski Savez, koji je po njemu nazivao ulice i fabrike, čak i jedan grad, već i ceo svet.
Ovaj let u orbitu 1961. godine označio je pobedu Sovjetskog Saveza u svemirskoj trci sa SAD, usred Hladnog rata.
Kosmička trka između dve velesile, SAD i SSSR-a, počela je lansiranjem sovjetskog satelita „Sputnjik-1“, 4. oktobra 1957 i trajala je sve do 1988. godine, a postala je važan deo kulturne, tehnološke i ideološke konfrotacije između Vašingtona i Moskve za vreme Hladnog rata. Tokom tih godina Sovjetski savez je uspeo da lansira prvi veštački satelit, pošalje prvo živo biće u svemir, prvog čoveka u orbitu i prvog čoveka koji će prošetati u otvorenom svemiru.