Kineski predsednik Si Đinping sastao se u Pekingu sa liderkom najveće opozicione tajvanske partije Kuomintang Čeng Li-Vun, poručivši da Kina podržava miran razvoj odnosa preko Tajvanskog moreuza i da narod na dve strane vidi kao jednu porodicu.
Jačanje pozicije Kine uoči posete Trampa
Uoči posete Pekingu, pozicija američkog predsednika je dosta uzdrmana zbog njegovih „blago rečeno kontroverznih poteza“, posebno ulaskom u tekući rat sa Iranom a da motivi ratovanja na osnovu zvaničnih izjava, uopšte nisu jasni, smatra Mitrovićeva.
„Kao što znamo, primirje je ispregovarano zahvaljujući angažmanu kineske, ali i ruske strane a to smo mogli zaključiti iz izjava iranskih ambasadora iz različitih afričkih zemalja koji su u ime vlade i zvaničnika Teherana davali takve izjave. Time je ojačana pozicija Pekinga kao strane koja je dovoljno neutralna, uticajna i okrenuta ka miru, dok se Amerika uporno predstavlja kao strana koja je stalno u nekakvom konfliktu, ili verbalnom, ili oružanom itd. Dakle, ovde vidimo potpuno dijametralno suprotno pozicioniranje dva aktera i, gledajući sa nekih drugih geografskih širina i dužina, pozicija dve zemlje je potpuno je drugačija.“
Sjedinjene Američke Države sve više liče na zemlju koja gubi saveznike i ostaje usamljena u svojim naumima i sprovođenju tih nauma, dok Kina sigurno, ali i neprekidno jača svoj globalni uticaj i učvršćuje svoju poziciju, dodaje Mitrovićeva.
A to se odražava i na bilateralni odnos SAD i Kine, na njihove pozicije i ono o čemu će pregovarati tokom Trampove posete Pekingu, smatra Mitrovićeva.
Veoma kratke posete koja je, koliko znamo iz poslednjih informacija, svedena na dva dana.
Sastanak kao kontramera navodnoj kineskoj pretnji
Peking je pokazao i da u svom regionu gradi mostove i to na teritoriji sa koje bi SAD mogle voditi nekakav proksi rat protiv Kine, a osim toga, Tajvan je i crvena linija za kinesku spoljnu politiku i međunarodno postavljanje prema bilo kom partneru, ističe Mitrovićeva.
Ali i tačka koja je predstavljala mogućnost vršenja pritiska na Kinu, naglašava Mitrovićeva.
„Imamo unošenje nemira poput različitih najava navodne kineske odluke da vojno zauzme Tajvan, uz neprekidno naoružavanje Tajvana a onda reakcija Kine na to i slično, dakle, u tom smislu ovakav korak je jedna kontramera ovakvom ponašanju. I postavljanje ka nekom konstruktivnom, čvrstom, direktnom dijalogu i pokazivanju kineske namere da, pre svega – sve na Tajvanu smatra braćom, da je otvorena za mir, za saradnju, za komunikaciju. Sve suprotno od onoga što se sugeriše i sa političkog Zapada i svih koji žele da koriste Tajvan i neprekidno insistiraju na nekakvoj kineskoj pretnji. Ovom posetom Kina je učinila nešto potpuno suprotno što negira ovakve konstrukcije.“
Bratski odnosi „Dve Kine“
Susret nove liderka Koumintanga tokom jednonedeljne posete Narodnoj Republici Kini sa generalnim sekretarom Komunističke partije i predsednikom Kine korak je u dobrom pravcu, posebno što je to prvi susret čelnika partija posle deset godina, smatra Mitrovićeva.
Poseta Kini, uz susrete Čeng Li-Vun sa kineskim zvaničnicima i običnim ljudima i obilazak istorijskih mesta protiče u izuzetno pozitivnom tonu, a naročito razgovori na najvišem nivou, dodaje Mitrovićeva.
„Gospođa Čen je imala na umu da je neophodno uspostaviti dijalog, umiriti strasti preko Tajvanskog moreuza i dati doprinos, pre svega direktnoj komunikaciji. Sa strane kineskog predsednika, na sastanku se videla topla dobrodošlica, srdačnost i više puta ponovljena teza da sa obe strane moreuza žive Kinezi. To je on želeo da naglasi, insistirajući na tome da se radi o odnosima među braćom, a oni se, naravno uređuju putem dogovora i na obostanu korist.“
Mitrovićeva podseća da je nova tajvanska vlada zaoštrila odnose sa Narodnom Republikom Kinom nakon poseta američkih zvaničnika zbog čega je došlo znatnog smanjenja saradnje između kontinentalne Kine i Tajvana.
Zato je izuzetno važno što tokom posete niko sa kineske strane nije postavljao ni forsirao nekakve vremenske okvire za ponovno ujedinjenje, već je sa obe strane izražena volja i želja da dve strane, na neki način – postanu jedno, ocenjuje Mitrovićeva.
Bitno je da se Peking u potpunosti uzdržao od nametanja ili stavljanja na dnevni red nekakvog vremenskog okvira za buduće ujedinjenje, zaključila je Mitrovićeva.
Si Đinping je izjavio da razvoj Tajvana zavisi od snažne matične zemlje i dodao da su interesi stanovništva tog ostrva koje Peking smatra svojom teritorijom, tesno povezani sa preporodom kineske nacije.
Liderka Kuomintanga ocenila je posetu Pekingu kao mirovnu misiju, naglašavajući potrebu za dijalogom i smanjenjem tenzija, uz poruku da region ne bi trebalo da postane tabla za nadmetanje spoljašnjih sila.
Pogledajte i: