Specijalni predstavnik generalnog sekretara UN i šef Privremene administrativne misije Ujedinjenih nacija na KiM (UNMIK) Peter Due izjavio je da je bitno Beograd i Priština rade na onom što je postignuto u dijalogu, što uključuje i formiranje Zajednice srpskih opština.
Due, koji je pre tri meseca stupio na dužnost šefa misije, rekao je na početku sednice Saveta bezbednosti o šestomesečnom izveštaju generalnog sekretara UN o radu Unmik-a da se nada da će u skorije vreme doći do sastanka na visokom nivopu između predsednika Srbije Aleksandra Vučića i premijera privremenih prištinskih institucija Aljbina Kurtija.
"Poverenje i odgovornost ostaju temelj trajnog mira u regionu", rekao je Due.
Ocenio je da su izbori krajem decembra na KiM sprovedeni u mirnoj atmosferi i uz učešće svih zajednica, ali da je došlo do zastoja u izboru novog predsednika.
"Nadam se da će biti izbegnuti novi izbori", rekao je Due.
Pozdravio je povratak Srba u institucije uz ocenu da je to obavljeno uz izazove.
Prema njegovim rečima primećeni su napori na jačanju saradnje centralnih institucija u Prištini i lokalnih lidera na severu KiM.
"Trudio sam se da uspostavim otvorenu saradnju i vođen rezolucijom 1244 UN i da podržim dijalog posebno kada se radi o životu ljudi. Nadam se da ću imati redovan dijalog uprkos različitim pogledama. Pohvaljujem sastanak u Briselu krajem januara zbog postignutih dogovora", rekao je Due.
Đurić: Izveštaj Unmika ne spominje tihi egzodus Srba
Ministar spoljnih poslova Marko Đurić poručio je na sednici Saveta bezbednosti UN o KiM da se pod politikom koju sprovodi Aljbin Kurti, Srbi na Kosovu i Metohiji sve više obeležavaju kao "drugi", njihov identitet postaje razlog za život u strahu, kao i da je posebno zabrinjavajuće što izveštaj UNMIK-a ne pominje tihi, ali uporni egzodus Srba.
Đurić je, tokom obraćanja na sednici gde je predstavljen šestomesečni izveštaj UNMIK-a o situaciji na KiM, kazao da je u veoma kratkom vremenskom periodu, približno 20 odsto srpskog stanovništva napustilo Kosovo i Metohiju usled pritisaka.
"To nije statistika. To je egzodus. I naša je zajednička odgovornost da ga zaustavimo. Svedoci smo stvarnosti u kojoj je sam identitet postao izvor nesigurnosti", istakao je Đurić i dodao da se njihov identitet koristi kao osnov za ograničavanje prava kosovskih Srba, ograničavanje njihovog kretanja i targetiranje njihovih domova, imovine i verskih objekata.
Kako je naveo, proizvoljna hapšenja, napadi i administrativni pritisci nisu izolovani incidenti, već formiraju sistematski obrazac marginalizacije koji ne možemo i ne smemo ignorisati.
Ujedinjene nacije, kako je rekao, nisu stvorene da bi ćutale pred nepravdom, već je njihova uloga da obezbede poštovanje međunarodnog prava i da zaštite pojedince i grupe kojima su uskraćena prava.
Upravo iz tog razloga, naglasio je Đurić, ono što se danas dešava na Kosovu i Metohiji nije samo regionalno pitanje, već je pitanje zajedničke odgovornosti i test kredibiliteta međunarodnog poretka.
"Činjenice su duboko zabrinjavajuće. Samo u 2025. godini zabeležen je 137 etnički motivisani incident. Od početka ove godine, nova hapšenja i napadi su se nastavili. Ovi događaji ne ukazuju na slučajnost, već na obrazac pritisaka i klimu nekažnjivosti", naglasio je šef srpske diplomatije.
Kako je dodao, Srbi se suočavaju sa ograničenjima slobode kretanja, proizvoljnim hapšenjima, napadima na njihovu imovinu i skrnavljenjem verskih objekata.
Napadi na SPC pogađaju samu srž kulturnog i duhovnog identiteta, rekao je Đurić i dodao da su posebno zabrinjavajući pokušaji ulaska u socijalne, zdravstvene i obrazovne ustanove, jer direktno ugrožavaju osnovne funkcije neophodne za opstanak zajednice.
"Ograničenja slobode kretanja su sistemska, a ne slučajna", naveo je šef srpske diplomatije i dodao da je ulaz na KiM zabranjen Miloradu Arlovu, poznatom humanitarcu iz Banjaluke, ali je i patrijarhu SPC sprečeno da poseti sedište svoje Crkve.
"Ovo nisu samo administrativne prepreke; one predstavljaju namerno signaliziranje da određeni identiteti nisu dobrodošli ili da podležu uslovnom odobrenju. Ovde se ne radi o proceduri. Radi se o principu. Ove akcije šalju poruku da su prava uslovna, da identitet određuje pristup i da čak i humanitarni rad i verska dužnost mogu biti ometani", kazao je Đurić.
Kako je dodao, samo u 2025. godini zabeleženo je više od 130 etnički motivisanih incidenata, a da su se od tada nastavila hapšenja, zastrašivanja i napadi, a izveštaji o fizičkim napadima, šteti na imovini i verbalnom uznemiravanju traju i 2026. godine.
Podsetio je na pucnjavu na srpske dečake u Štrpcu na pravoslavni Božić dodajući da i dalje ođekuje taj incident upravo zato što odgovornost ostaje nejasna i nedovoljno pokazana.
"Takvi incidenti narušavaju ne samo individualnu bezbednost već i kolektivni osećaj pripadnosti čitavih zajednica. Istovremeno, niz koordinisanih mera uticao je na svakodnevni život Srba", naveo je Đurić i dodao da su među tim merama jednostrana zabrana srpskog dinara, koja narušava osnovni ekonomski život i tera penzionere, porodice i mala preduzeća u neizvesnost dok se bore da pristupe sredstvima ili obavljaju svakodnevne transakcije.
Đurić je naveo da se mnogi stariji građani sada suočavaju sa dugim putovanjima do graničnih područja samo da bi primili svoje penzije, pretvarajući ono što bi trebalo da bude rutinska stvar u izvor teškoća i poniženja.
Prema njegovim rečima, druga mera je sistematski pritisak na srpske institucije u zdravstvu, obrazovanju i socijalnim službama, ostavljajući pacijente bez pouzdane nege, a učenike nesigurnim u vezi sa kontinuitetom školovanja na maternjem jeziku.
Treća mera su hapšenja koja izazivaju ozbiljnu zabrinutost u vezi sa pravičnim postupkom i proporcionalnošću, a četvrta je oduzimanje zemljišta na severu za monoetničke baze specijalne policije, često sprovedeno bez transparentnosti i van dogovorenih okvira.
Đurić je ukazao da to nisu izolovane odluke. One čine konzistentan obrazac pritiska.
"Da bi se razumeo puni uticaj ovih mera, mora se sagledati kako one utiču na svakodnevni život. Ekonomska ograničenja se pretvaraju u neizvesnost za porodice i prepreke za preduzeća. Roditelji brinu o izdržavanju svoje dece; nastavnici i lekari vide da je njihova profesionalna budućnost ugrožena. Institucionalni pritisak utiče na pristup zdravstvenoj zaštiti, obrazovanju i socijalnoj zaštiti. Pravna nesigurnost stvara strah i obeshrabruje povratak onih koji su raseljeni", rekao je Đurić.
Kako je dodao, za mnoge, to nije pitanje politike - već da li mogu normalno da žive, odgajaju decu i ostanu u svojim domovima.
"Kada se osnovni uslovi za dostojanstven život naruše, ljudi odlaze – ne po svom izboru, već iz nužnosti. Ova postepena demografska promena, vođena stalnim pritiskom, a ne dobrovoljnom migracijom, preti da fundamentalno promeni multietnički karakter Kosova i Metohije. I to ne pogađa samo Srbe. Goranska zajednica se suočava sa sve većom marginalizacijom. Bošnjačka zajednica je potisnuta, uz sve veću zabrinutost zbog tihe asimilacije. Kada više zajednica doživljava slične pritiske, ovo postaje strukturno pitanje koje ugrožava samu osnovu suživota", naveo je šef srpske diplomatije.
Prema njegovim rečima, u proteklih šest meseci, situacija se samo dodatno pogoršala, a umesto napretka ka normalizaciji, svedoci smo događaja koji produbljuju nepoverenje i intenziviraju nesigurnost.
"Ovim se nameće suštinsko pitanje: kakvu budućnost možemo očekivati u društvu u kojem su ljudi meta zbog toga ko su i gde pravde nema? Bez odgovornosti ne može biti poverenja. Bez poverenja nema stabilnosti. A bez stabilnosti nema trajnog mira", kazao je Đurić.
Prisustvo UNMIK-a ne sme biti oslabljeno već ojačano
Đurić je poručio da prisustvo UNMIK-a i dalje predstavlja ključnu garanciju mira, stabilnosti i zaštite osnovnih ljudskih prava Srba na Kosovu i Metohiji, zbog čega prisustvo i uloga ove misije ne smeju biti oslabljeni već moraju biti ojačani.
"Srbija nije deo problema, mi smo deo rešenja", poručio je Đurić u svom obraćanju.
On je zahvalio generalnom sekretaru Ujedinjenih nacija Antoniju Guterešu i njegovom specijalnom predstavniku Peteru Dueu na kontinuiranom angažovanju u sprovođenju mandata UNMIK-a, u skladu sa Rezolucijom 1244 Saveta bezbednosti Ujedinjenih nacija.
Đurić je poručio da Republika Srbija izražava posebnu zahvalnost svim pripadnicima Misije.
"U vreme kada se poziva na smanjenje budžeta UNMIK-a i izmenu njegovog mandata, Republika Srbija šalje jasnu i nedvosmislenu poruku: prisustvo i uloga ove Misije ne smeju biti oslabljeni, već moraju biti ojačani", istakao je Đurić.
Kako je rekao, u aktuelnim okolnostima UNMIK nije samo relevantan, već je suštinski neophodan.
"Njegov mandat, zasnovan na Rezoluciji 1244, nije u potpunosti sproveden. Ovo nije tehničko pitanje. Ovo je pitanje koje direktno utiče na bezbednost, prava i svakodnevni život ljudi na terenu. Republika Srbija ostaje čvrsto posvećena pružanju podrške takvoj ulozi. Svaka diskusija o njegovoj budućnosti mora biti strogo rukovođena realnošću na terenu, a ne pretpostavkama koje možda ne odgovaraju proživljenom iskustvu zajednica", naveo je Đurić.
On je ukazao da je, u vreme rastuće globalne neizvesnosti i brojnih kriza u različitim regionima, posebno važno da Savet bezbednosti ostane utemeljen u činjenicama, pravu i jasnom razumevanju dešavanja na terenu.
"U tom kontekstu, UNMIK nastavlja da igra stabilizujuću ulogu, ne samo kroz izveštavanje, već i kroz samo svoje prisustvo. Njegov mandat prema Rezoluciji 1244 ostaje od suštinske važnosti za obezbeđivanje nepristrasnog nadzora, posebno zato što usled jednostranih akcija postoji opasnost da se naruši krhka ravnoteža postignuta tokom godina", poručio je Đurić.
Naglasio je da se u Savetu bezbednosti obraća ne samo kao predstavnik Republike Srbije, već i kao glas onih koji svakodnevno žive u strahu, nesigurnosti i pod stalnim pritiskom na Kosovu i Metohiji.
"Ugnjetavanje jedne zajednice se ne dešava preko noći. Ono se odvija u prepoznatljivim fazama. A te faze se, nažalost, jasno mogu uočiti u položaju Srba na Kosovu i Metohiji danas. Stojim pred vama danas ne da bih pobedio u raspravi već da bih doprineo rešavanju problema. I dozvolite mi da ovo jasno kažem od samog početka: Srbija nije deo problema - mi smo deo rešenja. Takođe govorim kao glas onih koji se osećaju zastrašeno - za majke i ćerke onih koji su pogrešno pritvoreni, za one koji su etiketirani, marginalizovani i pod pritiskom jednostavno zbog toga ko su" naveo je Đurić.
Dodao je da svedočimo onome što nije niz izolovanih događaja.
"To odražava širi i duboko zabrinjavajući obrazac. I ovo je pitanje principa. U mnogim aspektima, ovaj obrazac nosi uznemirujuće sličnosti sa dinamikom koja je prethodila ozbiljnim sukobima u prošlosti.
Okolnosti nisu identične, ali putanju ne treba ignorisati. Kada prava postepeno erodiraju, kada se pritisak normalizuje, nestabilnost se ne pojavljuje iznenada - ona se gradi korak po korak, odluka po odluka.
Kao što nas je Martin Luter King Mlađi podsetio - nepravda bilo gde je pretnja pravdi svuda", naglasio je Đurić.
Konjufca: Izveštaj Unmika jednostran
Ministar spoljnih poslova privremenih prištinskih institucija Glajuk Konjufca izjavio je da je izveštaj Unmika jednostran, ali i da bi Beograd trebalo da prizna Prištinu.
On je na sednici Saveta bezbednosti UN ocenio da izveštaj Unmika ne prikazuje pravo stanje na terenu.
Konjufca je izneo i tvrdnje da je Beograd pokušao da se meša u izbore u Pokrajini.
"Zahvaljujući partnerima sprečili smo strano mešanje u izbore i očuvali integritet demokratskih institucija. Mi smo nacija koja voli mir i nikada se nismo mešali u unutrašnje stvari drugih država. Prepreka ka miru i normalizaciji ostaje Srbija koja nije zainteresova ni za ulazak u EU, a ni za normalne odnose sa susedima. Pozivamo Srbiju da se suoči sa realnošću i prizna Kosovo kao nezavisnu državu i da ne drži ceo region kao taoca", rekao je on.
Kina: Dijalog jedino rešenje - Poštovati integritet Srbije, Priština da osnuje ZSO
Zamenik stalnog predstavnik Narodne Republike Kine u Savetu bezbednosti Ujedinjenih Nacija Sun Lej izjavio je danas da je dijalog jedini put ka rešavanju pitanja odnosa Beograda Prištine i očuvanju stabilnosti na Balkanu i u Evropi, ističući da je neophodno poštovanje suvereniteta i teritorijalnog integriteta Srbije.
Sun je ukazao na značaj sprovođenja Briselskog sporazuma iz 2013. godine, posebno formiranja Zajednice srpskih opština, i pozvao vlasti u Prištini da ispune preuzete obaveze u što kraćem roku.
"Briselski sporazum jasno predviđa osnivanje Zajednice srpskih opština. Vlasti u Prištini treba da sprovedu relevantne obaveze u najkraćem moguće roku", naglasio je predstavnik Kine.
On je ocenio, na sednici Saveta bezbednosti Ujedinjenih nacija, na kojoj se razmatra redovan šestomesečni izveštaj generalnog sekretara UN o radu UNMIK-a, da pitanje AP Kosova i Mehotije ima direktan uticaj na mir i stabilnost na Balkanu i u Evropi u celini, ističući da je u interesu svih strana da etničke zajednice na AP KiM žive u skladu.
Sun je naglasio da je neophodno što pre doći do političkog rešenja kroz dijalog i konsultacije.
Prema njegovim rečima, skladan suživot svih etničkih zajednica predstavlja osnovni preduslov stabilnosti, uz napomenu da vlasti u Prištini treba da uzmu u obzir prava, interese i zabrinutosti srpske zajednice.
Predstavnik NR Kine je naglasio da Kina dosledno podržava rešavanje pitanja u okviru Rezolucije 1244, kroz istinski dijalog i uz postizanje obostrano prihvatljivog rešenja.
"U tom procesu moraju u potpunosti da se poštuju suverenitet, nezavisnost i teritorijalni integritet Srbije", naglasio je Sun.
Kineski diplomata istakao je i značaj prisustva UNMIK, ocenivši da ta misija ima važnu ulogu u očuvanju stabilnosti i unapređenju pomirenja. Pozvao je Savet bezbednosti UN da nastavi da posvećuje pažnju ovom pitanju i obezbedi adekvatnu političku i budžetsku podršku misiji.
"Prisustvo UN je snažna garancija za rešavanje uzroka problema", rekao je Sun.
On je takođe ukazao na potrebu uklanjanja prepreka dijalogu i jačanja međusobnog poverenja, kako bi se obezbedila dugoročna stabilnost.
"Dijalog i konsultacije predstavljaju pravi put za rešavanje ovog pitanja", rekao je predstavnik Kine, podsećajući da je Evropska unija ranije ove godine organizovala sastanak između predstavnika Beograda i Prištine o nestalim licima, na kojem je postignut konsenzus.
On je takođe ukazao na potrebu uklanjanja prepreka dijalogu i jačanja međusobnog poverenja, kako bi se obezbedila dugoročna stabilnost.
Kako je dodao, EU je u međuvremenu nastavila intenzivne posredničke napore između dve strane, što Kina podržava, uz poziv na pragmatičan i konstruktivan angažman radi prevazilaženja razlika.
Velika Britanija: Pozdravljamo povratak gradonačelnika Srba u AP KiM u opštine
Predstavnica Velike Britanije u Savetu bezbednosti UN pozdravila je povratak gradonačelnika kosovskih Srba u opštine sa srpskom većinom na severu AP KiM, ističući da Beograd i Priština moraju da sprovedu postojeće sporazume.
Govoreći na sednici Saveta bezbednosti UN o redovnom šestomesečnom izveštaju o radu UNMIK-a, ona je pozdravila osnivanje Zajedničke komisije za nestala lica i sporazum o sprovođenju tzv. zakona o strancima.
Kad je reč o misiji UNMIK-a, ona je istakla da, imajući u vidu rastuće troškove budžeta UN, resursi moraju da budu usmereni tamo gde imaju najveći uticaj, a kako je navela, uslovi na terenu u AP KiM ne liče na one iz 1999.
Navela je da Velika Britanija pohvaljuje mirno sprovođenje opštinskih i zakonodavnih izbora prošle godine, kao i formiranje vlade u Prištini.
"Više od dve godine nakon napada u Banjskoj, ponovo pozivamo Srbiju da odigra svoju ulogu u smanjenju tenzija i izvođenju odgovornih pred lice pravde, uključujući Milana Radojičića. Takođe pozivamo na odgovornost za napade na K4 i pripadnike kosovske policije u maju 2023. godine", rekla je predstavnica Velike Britanije.
Pozdravila je učešće ministra spoljnih poslova Marka Đurića na brifingu i učešće na današnjem sastanku predstavnika Beograda, Prištine i šefa delegacije EU.
Francuska poziva Beograd i Prištinu na nastavak normalizacije odnosa
Stalni predstavnik Francuske pri Ujedinjenim nacijama Žerom Bonafon pozvao je Srbiju i privremene institucije u Prištini da nastave dijalog i sprovedu postignute sporazume uz posredovanje Evropske unije, ističući da je normalizacija odnosa ključna za stabilnost regiona.
Bonafon je, na sednici Saveta bezbednosti Ujedinjenih nacija, na kojoj se razmatra redovan šestomesečni izveštaj generalnog sekretara UN o radu UNMIK-a, istakao da misija UNMIK počiva na vrednostima Povelje UN, uključujući pravo naroda da odlučuju o svojoj budućnosti, kao i puno poštovanje ljudskih prava i prava manjina.
"Srbija i Kosovo imaju zajedničku evropsku budućnost, budućnost mira i napretka. Put ka članstvu u Evropskoj uniji složen, ali u interesu građana", rekao je Bonafon.
Prema njegovim rečima, neophodno je nastaviti proces normalizacije odnosa uz podršku dijaloga koji vodi EU, ocenjujući ga kao relevantan i efikasan mehanizam.
Francuska, kako je naveo, podržava pozitivan zamah u odnosima Beograda i Prištine, uz posredovanje specijalnog predstavnika EU Petera Sorensena.
Dodao je da ta zemlja nastavlja da podržava aktivnosti UNMIK-a u koordinaciji sa međunarodnim misijama na terenu, uz ocenu da je mandat misije tesno povezan sa procesom normalizacije odnosa.
"Savet bezbednosti mora da ohrabri UNMIK da odira svoju punu ulogu u posmatranju i vođenju ovog dijaloga", rekao je francuski predstavnik pri UN.
Ambasador EU pri UN: Normalizacija odnosa među bitnim uslovima za evropski put
Napredak u normalizaciji odnosa je među bitnim uslovima za evropski put i da podrazumeva punu implementaciju sporazuma, izjavio je danas ambasador Evropske unije pri Ujedinjenim nacijama Stavros Lambrinidis.
On je istakao da to uključuje punu implementaciju Sporazuma o putu ka normalizaciji iz 2023. godine i svih prethodnih sporazuma postignutih u dijalogu koji je posredovala EU.
"Evropska unija pozdravlja strane zbog napretka postignutog u vezi sa važnim humanitarnim pitanjem nestalih lica održavanjem prvog otvorenog sastanka Zajedničke komisije za nestala lica i dijalog", rekao je Lambrinidis tokom svog obraćanja na sednici Saveta bezbednosti UN o redovnom šestomesečnom izveštaju o radu UNMIK-a.
Pogledajte i: