Podkast

Globalna kriza je izvesna, šta će redukovati države | Energija Sputnjika

Posledice rata na Bliskom istoku već oseća privreda u svetu. Ekonomisti su saglasni da će njihov obim zavisiti od dužine trajanja sukoba, ali da je već sada izvesno da će infalcija kratkoročno porasti, a da će se proizvodnja smanjiti jer će potrošnja nafte biti redukovana gde god je to moguće.
Sputnik
Neke zemlje su već uvele mere štednje. Zatvoren Ormuski prolaz koji onemogućava protok petine svetske nafte i gasa, ali i trećinu veštačkih đubriva već pali crvenu lampicu kako po pitanju onoga što će proizvoditi i prihodovati države, tako i u domaćinstvima kada je po sredi kućni budžet.
Gde i na čemu štedeti, čemu nas je naučila nedavna kovid kriza, ali i ona svetska ekonomska iz 2008. godine iz koje se mnoge privrede nisu izvukle do pojave pandemije? Da li je to što nas čeka stvarno teže od naftne krize iz 1973. i 1979. godine zajedno, kako smatra čelnik Međunarodne agencije za energiju Fatih Birol? Tada je, kako napominje, nedostajalo oko pet miliona barela nafte dnevno, a danas 11 miliona.
U poređenju sa stanjem na početku ruske vojne operacije u Ukrajini 2022. godine, količina gasa koja nedostaje na svetskom nivou je udvostručena. Pritom sada imamo i deo postrojenja za proizvodnju i nafte i gasa na Bliskom istoku koja su van funkcije jer su bombardovanjem urušena.
U kojoj meri se može preduprediti kriza? O tome u Energiji Sputnjika novinarka Mira Kankaraš Trklja razgovara sa docentom Ekonomskog fakulteta u Beogradu, dr Veljkom Mijuškovićem.

O emisiji „Energija Sputnjika“

Energija Sputnjika“ je emisija portala i radija Sputnjik koju vodi MiraKankaraš Trklja.
Teme su mahom vezane za energetiku i ekonomiju, lokalnog i globalnog karaktera, a gosti su stručnjaci u svojim poljima. Emituje se svakog utorka u 21.00.
Komentar