Ovo potvrđuje da je Pompeja pre oko 2.000 godina bila deo globalne trgovačke mreže, prenosi Ansa.
Među sačuvanim predmetima su ostaci pepela u kadionicama koje su stanovnici Pompeje koristili za ritualne žrtve.
Stručnjaci sa univerziteta u Cirihu, Minhenu, Bonu, Kilu i Dablinu, u saradnji sa Arheološkim parkom Pompeja, analizirali su te ostatke uz pomoć savremenih laboratorijskih tehnika, fokusirajući se na dve kadionice pronađene u Pompeji i u jednoj vili u Boskorealeu.
"Sada možemo konkretno da pokažemo koje su se mirisne materije zapravo palile u kućnom kultu stanovnika Pompeje", objašnjava Johanes Eber sa Univerziteta u Cirihu, koordinator studije.
Prema njegovim rečima, pored regionalnih biljaka, pronađeni su tragovi uvoznih smola, što ukazuje na široke trgovačke veze.
"Posebnu pažnju privlači jedan od sudova u kojem su pronađeni ostaci egzotične drvne smole, verovatno iz tropskih regiona Afrike ili Azije", istakao je on.
Zašto su ova otkrića važna
Maksim Rageot sa Univerziteta u Bonu, koji je sproveo biomolekularna istraživanja, dodao je da molekularne analize, takođe, ukazuju na prisustvo proizvoda dobijenog od grožđa u jednoj kadionici.
"To se poklapa sa upotrebom vina u ritualima prikazanim u rimskoj umetnosti i opisanim u pisanim izvorima i pokazuje koliko je važno povezati arheološka istraživanja sa naučnim analizama", rekao je on.
Filip Stokhamer sa LMU Minhena, u čijoj je istraživačkoj grupi započeto ovo istraživanje, kazao je da kombinacija različitih savremenih hemijskih i mikroskopskih tehnika čini svakodnevni religijski život stanovnika Pompeje iznenada opipljivim.
Arheološki park Pompeja, koji je nedavno otvorio novu stalnu izložbu posvećenu erupciji i njenim žrtvama, uključujući i veliki broj organskih ostataka biljaka, hrane i drvenih predmeta, ističe značaj ovakvih studija.
"Bez Pompeje, naše znanje o rimskom svetu bilo bi manje bogato", istakao je direktor parka, Gabrijel Cuhtrigel.
Pogledajte i: