„Vežbe ovog tipa se održavaju redovno, praktično svake godine u Crnom moru. Ranije je u njima učestvovala i Rusija, kada smo imali normalne odnose sa NATO-om. To je bilo sve dok NATO nije napao Jugoslaviju, do 1999. godine. Nakon toga smo shvatili da je NATO agresivni blok, da je saradnja sa NATO-om rizična, i prestali smo da učestvujemo u takvim vežbama“, kaže Litovkin za Sputnjik.
NATO vežbe „Morski štit 2026“ u kojima učestvuje više od 2.500 vojnika iz 13 zemalja počele su u Crnom moru i trajaće 12 dana, do 3. aprila.
Rumunsko Ministarstvo odbrane je saopštilo da će rumunska mornarica sprovesti multinacionalnu vežbu u svojoj zoni odgovornosti, na moru i na reci,.
U vežbama će učestvovati vojno osoblje iz Rumunije i 12 partnerskih zemalja: Bugarske, Kanade, Francuske, Nemačke, Grčke, Italije, Holandije, Poljske, Portugalije, Španije, Sjedinjenih Američkih Država i Turske.
Angažovano je ukupno 48 brodova i čamaca, 64 borbena vozila, 10 aviona i 10 bespilotnih sistema.
Rumunija će rasporediti oko 1.500 vojnika, 33 broda i čamca, uključujući fregate i raketne brodove, kao i pomorsku avijaciju.
„Signal za nas je da treba da pratimo te vežbe i da izvlačimo zaključke iz taktike koju primenjuju NATO mornari i komanda u akvatoriji Crnog mora. Mislim da ćemo pažljivo pratiti ovo, jer taktika se promenila. Danas, pored brodova i podmornica, veoma važnu ulogu imaju morski bespilotni sistemi, brodovi i čamci. Zato moramo da proučavamo ovu taktiku kako bismo, u slučaju pretnje, bili spremni da nanesemo kontraudar tim vojnim jedinicama i zaštitimo svoju bezbednost“, ističe Litovkin.
Vežbe obuhvataju pomorski, rečni, podvodni, kopneni i vazdušni prostor i uključuju scenarije prilagođene aktuelnim bezbednosnim izazovima.
Ministarstvo odbrane je napomenulo da su manevri usmereni na jačanje savezničke saradnje i održavanje stabilnosti u regionu Crnog mora i na istočnom krilu NATO-a.
„Mislim da pažljivo pratimo manevre, jer je situacija na jugu Rusije napeta, pošto Ukrajina pokušava da nanese udare po našem priobalju, po našim gradovima koji se nalaze na Krimu, u Krasnodarskom kraju i na obalama Azovskog mora. Zato nam je veoma važno da sprečimo udare od strane Ukrajine i istovremeno pokažemo NATO zemljama šta bi moglo da im se desi ako uđu u teritorijalne vode Ruske Federacije“, ističe ekspert.
NATO je agresivan blok i pretnja Rusiji i celom svetu
Poslednjih godina, Rusija beleži neviđenu aktivnost NATO-a na svojim granicama. Alijansa širi inicijative i naziva to „odvraćanjem ruske agresije“. Ruske vlasti su više puta izrazile zabrinutost zbog jačanja snaga bloka u Evropi.
Na pitanje da li Rusija ima razlog za brigu zbog ovih vežbi, Litovkin odgovara da je razlog za brigu očigledan, jer je, kako je rekao, NATO najagresivnija vojna organizacija na svetu.
„Iako sami sebe nazivaju odbrambenim savezom, u stvari to je agresivni blok. Jugoslavija nije napala NATO, ali znamo šta je taj blok uradio sa Jugoslavijom. Irak takođe nije napao NATO, a znamo šta su NATO zemlje uradile Jugoslaviji i Iraku. Isto se desilo i Libiji, Avganistanu, Siriji. NATO je zaista agresivni teroristički blok. Ne možemo da ignorišemo njihove aktivnosti na našim granicama. Bez sumnje, pratićemo njihove aktivnosti i izvlačićemo zaključke, jer ne možemo da ignorišemo njihovo ponašanje u akvatoriji Crnog mora. Ako naruše naše teritorijalne vode, mi ćemo, bez sumnje, izvršiti udar po njima. Oni to znaju“, naglasio je Litovkin.
Rizik ovih vežbi je i u korišćenju bespilotnih letelica koje će pokašati da izviđaju ruske obale, uključujući Krim, Novorosijsk i ekonomske zone na Crnom moru, ukazao je Liotvkin.
Govoreći o prisustvu NATO-a u Crnom moru i njegovoj ulozi u akvatoriji tog mora Litovkin navodi da je, generalno, uloga NATO-a obuzdavanje Rusije i vršenje pritiska na Rusiju.
„U Crnom moru postoje tri NATO države - Rumunija, Bugarska i Turska. Posebno je važno što Turska kontroliše moreuze Bosfor i Dardanele, Mramorno more, što je naš put u Sredozemno more. Iako Turska nema pravo da zatvara ove moreuze po sporazumu iz 1937. godine, ona uvek može da se pozove na neke izuzetne okolnosti i da zatvori prolaz kroz ove moreuze. Na primer, trenutno Turska ne dopušta ulazak američkih velikih brodova u Crno more, što je za nas povoljno, ali i mi možemo govoriti o njihovim mogućnostima i njihovim namerama. Turska ima mogućnosti, ali namere za sada ne pokazuje“, zaključuje Litovkin.
Za Rusiju, Crno more je strateški, bezbednosno i ekonomski važno, jer predstavlja izlaz na Sredozemlje, Bliski istok, severnu Afriku i južnu Evropu, dok vojnu snagu Rusije u regionu predstavlja Crnomorska flota, sa sedištem u Sevastopolju od 1793. godine.