"Mi nismo uspeli da nađemo argumente za pomeranje one naše odluke. Naša odluka je da uđemo u protest eventualno ako 10. aprila zaista počne primena EES sistema, i ako to bude masovno vraćanje. Smatramo da je prerano da sada radimo nešto unapred", rekao je Mandić.
On je naveo za RTS da još ima vremena da se pre 10. aprila, kada je predviđena puna primena sistema ulaz/izlaz i pravila 90/180, nađe odgovarajuće rešenje za profesionalne vozače koji rade u zemljama Šengena i da u tom slučaju neće ponovo blokirati prelaze.
Na pitanje koji je razlog zašto su prevoznici iz BiH ušli u protest danas, on je istakao da oni imaju najveći pritisak, kao da i prevoznike iz BiH najviše vraćaju sa hrvatske granice.
Dodao je i da situacija sa vraćanjem prevoznika iz Srbije nije alarmanta, ali da je bila u januaru kada je u jednom danu vraćeno sedam ili osam vozača.
Pomoćnik direktora Sektora za strateške analize, usluge i internacionalizaciju Privredne komore Srbije Bojan Stanić izjavio je da je u januaru najveći problem bila procena dnevne štete prouzorkovane blokadama teretnih graničnih prelaza.
"Ono što je problematično, to jeste procena dnevne štete. Ali ono što je ključno, bila je ta blokada. Ukoliko bi se nova desila, onda bi to izazvalo nepoverenje kupaca na teritoriji EU da nastave saradnju sa dobavljačima iz Srbije, koji su vrlo pouzdani do sada bili", rekao je Stanić.
On je naveo da blokade graničnih prelaza stvaraju nestabilnost.
"Apsolutno stvara nestabilnost i mi se zaista nadamo da do blokade neće doći, odnosno da će biti iskristalisano dodatno to prelazno rešenje, kako bi mogli naši prevoznici da funkcionišu normalno, bez straha da budu u vezi sa hapšenjem ili deportovani", rekao je Stanić.
Prevoznici iz regiona su krajem januara blokirali prelaze zbog strogog viznog režim Evropske unije koji je poznat kao pravilo 90/180 dana.
Prema pravilima EU, vozači iz zemalja koje nisu članice mogu provesti najviše 90 dana u periodu od 180 dana unutar Šengen zone.
Dodatni pritisak je napravilo uvođenja novog Sistema ulaska i izlaska, koji predviđa uzimanje biometrijskih podataka na granicama.
Pogledajte i: