Predsedavajući Predsedništva BiH iz reda Bošnjaka
Denis Bećirović izjavio je u Briselu da je
BiH na korak do
NATO na šta mu je srpski član Predsedništva
Željka Cvijanović odgovorila da je neozbiljan.
Istovremeno, nemački ambasador u BiH Alfred Granas postavio je pitanje Republici Srpskoj šta je to dobila od Rusije i ubrzo
dobio odgovor i od ruske ambasade, i od
Milorada Dodika.
Komentarišući poslednju
izjavu bošnjačkih struktura u kojoj se kaže da u BiH nema sukoba civilizacija, Kaluža podseća na članak Semjuela Hantingtona iz 1993. godine, u kom je naveo da je u BiH očigledan
sukob civilizacija, na osnovu kog je nastalo epohalno delo „Sukob civilizacija“.
Međutim, civilizacije u BiH ne sudaraju se na taj način da žele po svaku cenu da zaštite svoje interese, iako u Bosni dolazi do preklapanja interesa različitih svetskih sila, smatra Kaluža.
Prema Kaluži, Nemačka već duže vreme zastupa tezu koju je izneo ambasador u BiH, pogotovo sa politikom koja je okrenuta protiv Rusije što pokazuju i zategnuti odnosi sa Mađarskom i drugim državama koje gaje neku svoju vrstu samostalnosti i suvereniteta.
Republika Srpska je takva zemlja koja nastoji da kroz jednu suverenističku politiku zastupa svoje autohtone teze i politike, što naravno ne odgovara pojedinim evropskim zemljama i zato je ambasador Nemačke poslao tu vrstu poruke referišući se na Rusiju, dodaje Kaluža.
„Često sam postavljao pitanje na koji je to način negativan uticaj Rusije u BiH? Kako i na koji način se on manifestuje? Neka nam neko ukaže i pokaže šta je to što u stvari Rusija radi unutar BiH, ili ambasada, ili bilo koji diplomata da se meša u unutrašnje stvari, nameće određene politike ili menja određenu ustavnu strukturu. Dakle, ako poredimo ambasadu ili diplomate Ruske Federacije sa diplomatama i Nemačke same ili pojedinih drugih zemalja, onda ćete videti koliko oni tek utiču na unutrašnju strukturu unutar BiH. I koliko se oni u stvari mešaju i narušavaju međusobni odnos i dogovore koje su uspostavljeni. Tako da je to licemerno kad se govori prema Rusiji ili prema bilo koje drugoj zemlji koje u stvari ništa ne čine da bi se odnosi u BiH promenili, od strane onih koji konstantno vrše nasilje nad Ustavom samim, ali i nad ostalim zakonskim strukturama unutar BiH.“
Tako da i nemački ali i ostali zapadni ambasadori zagovaraju neke svoje teze kako bi na neki način opravdali sebe i svoje postupanje, jer ne mogu drugačije reći „evo mi se mešamo zato što nam se meša“ već to svaljuju na Rusiju, dodaje Kaluža.
Bećirovićevu izjavu da je BiH na korak od pristupanja NATO, prema Kaluži bi trebalo gledati u kontekstu izbora koji se približavaju jer je u njegovoj „izgubljenoj politici“ rat između Izraela i Irana jako negativan na internom planu.
Osim toga, NATO prolazi kroz jednu od najdubljih kriza i zato Kaluža smatra da građani BiH nemaju nikakvu potrebu da raspravljaju o članstvu u NATO ili bilo kojem vojnom savezu.
„Iz prostog razloga što mi ne znamo šta će proizaći iz svih ovih sukoba, kako Rusije i Ukrajine, tako i Izraela, SAD i Irana. Ali ono što možemo je da zauzmemo taj politički pravac kog je Srpska zauzela u kontekstu rata u Iranu, gde se jasno podržao Izrael a sa druge strane, u kontekstu sukoba između Rusije i Ukrajine, traži se da se usvoji mir. I da se prestane finansirati dalji rat od strane EU i nađe mirovno rešenje. Tako da Bećirović pokušava ništa drugo već da svojim biračima, pošalje poruku da bi NATO 'trebalo da čuva bošnjački korpus' i da on radi na tome, sve zarad političkih poena za koje očekuje da će ih imati na izborima u oktobru“, zaključio je Kaluža.