Novak je, govoreći na Danu Međunarodnog instituta za energetsku politiku Moskovskog državnog instituta međunarodnih odnosa Ministarstva spoljnih poslova Rusije, napomenuo da su ratovi u svetu u poslednjih 30-40 godina prvenstveno povezani sa borbom za energetske resurse.
„Očigledno je da su Sjedinjene Američke Države, na primer, u svim svojim nedavnim oružanim sukobima, koje su inicirali, na ovaj ili onaj način povezane sa zemljama koje su energetski kritične za ceo svet i poseduju energetske resurse. Najnoviji je Iran, a pre toga Irak, Kuvajt, Sirija, Libija i tako dalje“, naglasio je on.
Posledice aktuelne energetske krize uključuju ne samo nestašicu energenata i poremećaje u logističkim transportnim tokovima, već i globalne promene na svetskim trgovinskim tržištima, ocenio je Novak.
„Bez obzira na sve skeptičke ocene oko vrhunca potražnje različitih izvora energije, to se sigurno neće dogoditi za našeg života u narednoj deceniji, jer će potrošnja nafte, gasa i uglja rasti“, dodao je Novak.
On je dodao da sukob na Bliskom istoku utiče na najmanje 20 miliona barela nafte dnevno, što je oko trećine svetske trgovine.
„Ratovi vođeni 1970-ih, 1990-ih i 2000-ih godina pokrivali su oko 4-5 odsto ukupne potrošnje energije. Zemlje pogođene oružanim sukobima uticale su na oko 4-5 miliona barela. Danas, sa sukobom na Bliskom istoku, to utiče na najmanje 20 miliona barela dnevno“, rekao je Novak.
On je objasnio da je to ista količina nafte i naftnih derivata koja je svakodnevno prolazila kroz Ormuski moreuz do pre 19 dana.
„Treba napomenuti da ovo predstavlja skoro 20 odsto ukupne svetske potrošnje nafte i naftnih derivata, kao i proizvodnje nafte. A ako uzmemo u obzir svetsku trgovinu, to iznosi oko 70 miliona barela dnevno, a 20 miliona koji su prestali da se transportuju do globalnih tržišta predstavljaju oko trećinu globalne trgovine“, objasnio je potpredsednik vlade.
Sve će ovo na kraju uticati na stopu ekonomskog rasta, zaključio je Novak.
Pogledajte i: