Prema rečima Evgenije Popove, rukovodioca projekata kompanije „Implementa“, cene nekih ključnih azotnih đubriva dostigle su najviše nivoe od početka 2023. godine.
Istovremeno, eskalacija sukoba na Bliskom istoku je u manjoj meri uticala na tržišta fosfatnih i kalijumskih đubriva zbog relativno male uloge regiona u njihovim globalnim ponudama, dodala je ona.
Prema rečima Valerija Andrijanova, docenta Univerziteta za finansije pri Vladi Rusije, cena azotnih đubriva je 70-90 odsto sastavljena od cene prirodnog gasa. Stoga su, zbog prestanka isporuke tečnog prirodnog gasa iz Katara i rasta cena gasa, cene uree i amonijaka već porasle za 15-20 odsto.
„Ovo je učinilo ruske proizvode napravljene od našeg jeftinog gasa veoma konkurentnim i privlačnim za mnoge uvoznike“, primetio je stručnjak.
Brazil i Indija su najveći kupci domaćih azotnih đubriva, ali ih kupuju i mnoge druge zemlje, uključujući SAD i zemlje EU, ističe stručnjak.
„Ruske kompanije mogle bi postati glavni beneficijari krize na tržištu đubriva. Očekuje se da će njihov neto profit do kraja godine porasti za 25-40 odsto u poređenju sa 2025. godinom“, zaključio je docent.
Sjedinjene Američke Države i Izrael pokrenuli su 28. februara niz napada na ciljeve na teritoriji Irana, uključujući i Teheran. U napadu je bilo civilnih žrtava. Iran je nakon toga pokrenuo uzvratne raketne napade na izraelsku teritoriju, kao i na američke vojne objekte na Bliskom istoku. Prvog dana sukoba pogođena je škola za devojčice na jugu Irana, a takođe je poginuo vrhovni vođa Irana ajatolah Ali Hamnej. Prema podacima stalnog predstavnika Irana u UN, Amira Saida Iravanija, ukupan broj civilnih žrtava u napadu premašio je 1.300, a više od 17.000 je ranjeno.
Pogledajte i: