Istraživači iz grupe latinoameričkih univerziteta analizirali su globalna zdravstvena istraživanja Svetske zdravstvene organizacije (SZO) i podatke o temperaturi iz baze Univerziteta Istočne Anglije, obuhvativši 156 zemalja u periodu od 2000. do 2022. godine, preneo je Ej-Bi-Si.
Rezultati studije su pokazali da se za svaki dodatni mesec sa prosečnom temperaturom iznad 29 stepeni Celzijusa stopa fizičke neaktivnosti globalno povećava za oko 1,4 procentna poena.
Trenutno se oko 65 odsto svetske populacije dovoljno fizički aktivira, ali nedovoljno kretanje već doprinosi približno pet odsto svih smrtnih slučajeva u svetu, pokazuju podaci SZO.
Simulacije korišćene u studiji pokazuju da bi rast temperature mogao dodatno da pogorša taj problem.
Najugroženije siromašne zemlje, ali nisu pošteđene ni bogate
Najveći uticaj se očekuje u tropskim zemljama sa niskim i srednjim prihodima, posebno u regionima poput Kariba i podsaharske Afrike. U nekim državama, kao što je Somalija, broj smrtnih slučajeva povezanih sa fizičkom neaktivnošću izazvanom vrućinom mogao bi do 2050. da dostigne oko 70 na 100.000 stanovnika.
Vrućine otežavaju fizičku aktivnost, jer kretanje postaje fizički i psihološki zahtevnije, što dovodi do smanjenog nivoa kretanja. Efekti bi mogli da budu izraženiji kod žena i starijih osoba, čija tela teže regulišu telesnu temperaturu, rekao je vodeći autor studije Kristijan Garsija-Vitulski.
Istraživači upozoravaju da ni zemlje sa visokim prihodima neće biti pošteđene. U Sjedinjenim Američkim Državama bi, prema procenama studije, broj smrtnih slučajeva povezanih sa fizičkom neaktivnošću usled vrućina mogao da dostigne oko 2,5 na 100.000 stanovnika do 2050. godine.
Autori studije preporučuju da kreatori politika prilagode urbani dizajn kako bi omogućili bezbednu fizičku aktivnost tokom ekstremnih vrućina, uz jasnije zdravstvene smernice i veći pristup klimatizovanim prostorima za vežbanje.
Pogledajte i: