SVET

Američki Kongres traži svedočenje čuvarke koja je bila na smeni kad je Epstajn umro

Odbor za nadzor Predstavničkog doma američkog Kongresa zatražio je svedočenje zatvorske čuvarke Tove Noel, koja je bila na smeni u njujorškom zatvoru kada je osuđeni seksualni prestupnik Džefri Epstajn pronađen mrtav u ćeliji 2019. godine, saopšteno je u pismu odbora.
Sputnik
Predsednik odbora Džejms Komer naveo je u pismu upućenom čuvarki Noel da odbor smatra da ona raspolaže informacijama koje bi mogle da pomognu u istrazi u vezi sa okolnostima Epstajnove smrti, navodi „MS Hau“.
Komer je zatražio da se Noel pojavi na svedočenju, koje bi bilo stenografski zabeleženo, 26. marta.
Noel je 10. avgusta 2019. radila kao čuvarka u zatvoru u Njujorku kada je Epstajn pronađen mrtav u ćeliji, a obdukcijom je utvrđeno da je reč o samoubistvu.
Protiv Noel i drugog čuvara iz te smene, Majkla Tomasa, u novembru 2019. podignuta je savezna optužnica zbog falsifikovanja službenih evidencija kako bi izgledalo da su obavili obavezne obilaske pritvorenika, iako to nisu učinili.
Prema navodima optužnice, Noel i Tomas su više puta propustili da izvrše obavezna brojanja zatvorenika pod njihovim nadzorom i veći deo smene proveli su za radnim stolovima pretražujući internet.
Vlada je tvrdila da zbog njihovog postupanja niko nije izvršio kontrolu zatvorenika u Specijalnom odeljenju od oko 22.30 časova 9. avgusta do oko 6.30 časova 10. avgusta, kada su Noel i Tomas pronašli Epstajna bez znakova života u ćeliji. Postupak protiv njih kasnije je obustavljen u decembru 2021, nakon što su postigli sporazum sa tužilaštvom, a oboje su u međuvremenu otpušteni iz službe.
Dokumenti Ministarstva pravde pokazuju i da je Noel navodno nekoliko minuta pre nego što je Epstajn pronađen mrtav na internetu pretraživala informacije o njemu.
"Ne sećam se da sam to radila", navela je Noel u izjavi Ministarstvu pravde 2021. godine.
Izveštaj generalnog inspektora Ministarstva pravde iz 2023. godine navodi da video-snimak pokazuje da je oko 22.40 časova 9. avgusta jedan čuvar, za koga se veruje da je Noel, nosio posteljinu ili odeću za zatvorenike na sprat gde se nalazila Epstajnova ćelija. To je, prema izveštaju, poslednji put da je neki službenik prišao tom delu zatvora.
U izjavi pod zakletvom datoj inspektoru u junu 2021. Noel je rekla da nikada nije davala posteljinu i negirala da je Epstajnu dala dodatnu posteljinu koja je pronađena u ćeliji posle njegove smrti.
Takođe je izjavila da se ne seća da je na internetu tražila informacije o Epstajnu, ali da je moguće da je pročitala neki novinski članak. Navela je i da veruje da je bila poslednja osoba koja je videla Epstajna živog, oko 22 časa 9. avgusta, preneo je Tanjug.
U okviru opsežne istrage o Epstajnu i njegovoj saradnici Gilejn Maksvel, odbor kojim rukovode republikanci već je saslušao više istaknutih ličnosti, među kojima su bivši američki predsednik Bil Klinton i bivša državna sekretarka Hilari Klinton, kao i bivši izvršni direktor kompanije „Viktorijas sikret“ Les Veksner.
Ranije ove nedelje odbor je razgovarao i sa Epstajnovim bivšim računovođom Ričardom Kanom.
Ministarstvo pravde SAD objavilo je 30. januara više od 3,5 miliona stranica dokumenata, oko 2.000 video-snimaka i 180.000 fotografija u okviru poslednje najopsežnije serije materijala povezanih sa slučajem Epstajna.
Džefri Epstajn je 2019. godine optužen pred saveznim sudom na Menhetnu za trgovinu maloletnicima u svrhu seksualne eksploatacije. Pronađen je obešen u svojoj ćeliji dok je čekao suđenje, a njegova smrt je zvanično okarakterisana kao samoubistvo.
Gislejn Maksvel

Gislejn Maksvel i dalje traži pomilovanje od Trampa

Dejvid Markus, advokat Gislejn Markus, partnerke osuđenog seksualnog prestupnika Džefrija Epstajna, izjavio je da njegova klijentkinja i dalje pokušava da dobije pomilovanje od predsednika Sjedinjenih Američkih Država Donalda Trampa, nakon objavljivanja dokumenata povezanih sa Epstajn.
Tokom diskusje s kolegama advokatima, Markus je istakao da se pored drugih slučajeva u kojima je zatraženo predsedničko pomilovanje, tome nada i u ovom slučaju, preneo je „Politiko“.
Maksvel je početkom februara prvi put zatražila predsedničko pomilovanje, navodeći da bi u slučaju da ga dobije, bila spremna da svedoči pred Odborom za nadzor Predstavničkog doma američkog Kongresa u vezi sa objavljivanjem dokumenata povezanih saEpstajnom, nakon što je prethodno odbila da svedoči na osnovu ustavnog prava da ćuti.
"Ako ovaj Odbor i američka javnost zaista žele da čuju nefiltriranu istajnu o tome šta se dogodilo, postoji jednostavan put. Gospođa Maksvel je spremna da govori potpuno i iskreno ako joj predsednik Tramp odobri pomilovanje", navodi se u objavi Markusa na društvenoj mreži Iks.
Kao razlog za odbranu ćutanjem navedeno je to što je u toku postupak po zahtevu za preispitivanje zakonitosti presude, u kojem se, prema tvrdnjama odbrane, ukazuje da je osuđujuća presuda zasnovana na "fundamentalno nepravičnom suđenju".
U saopštenju se navodi da su pojedini porotnici tokom izbora porote davali netačne izjave kako bi bili izabrani, kao i da je administracija navodno obećala imunitet, a potom prekršila to obećanje, što, prema advokatu, potvrđuju novoobjavljeni dokumenti.
"Samo ona (Gislejn Maksvel) može da pruži potpun prikaz događaja. Istina je važna, čak i ako se nekima ne dopadne", navodi se u objavi Markusa, uz tvrdnju da ni Tramp ni bivši američki predsednik Bil Klinton nisu učestvovali ni u kakvim nezakonitim radnjama i da Maksvel može da objasni zašto.
Predsedavajući Odbora za nadzor, republikanac Džejms Komer, ocenio je prethodno odluku Maksvel da se pozove na pravo ćutanja kao veoma razočaravajuću, navodeći da su kongresmeni imali brojna pitanja o krivičnim delima i mogućim saučesnicima.
Pogledajte i:
Komentar