Kako se navodi u istraživanju Austrijskog alpskog kluba, glečeri „nastavljaju da se drastično smanjuju po dužini, površini i obimu“.
„Mnogi od njih ne samo da se skraćuju, već sve više ulaze u fazu strukturnog raspadanja“, izjavio je naučnik sa Univerziteta u Gracu, Andreas Keler-Pirklbauer.
Austrijski alpski klub je u svom godišnjem izveštaju ukazao da su se smanjila 94 od 96 glečera koje su merili u Austriji tokom prošle godine.
U izveštaju se takođe navodi da su najviše pogođeni glečeri tokom ovog perioda bili Alpajner Ferner u Tirolu, koji se smanjio za 114,3 metra, i Štubaher Zonblikes u pokrajini Salcburg, koji se skratio za 103,9 metara.
Kako se dodaje, najveći austrijski glečer, Pasterce u Koruškoj, takođe nastavlja da se smanjuje, a veoma je verovatno da će se u narednim godinama, glečer raspasti na dva dela.
U izveštaju se navodi da je ovaj trend ponovo posledica klimatskih promena.
„Tome je prošle godine doprinela topla zima sa malo snega i izuzetno toplim početkom leta, pri čemu je jun bio za skoro 5 stepeni Celzijusa topliji od proseka“, dodaje se u studiji.
Kako se navodi, temperature na stanicama na velikim nadmorskim visinama bile su za 2 stepena Celzijusa iznad dugoročnog godišnjeg proseka.
Jedan od autora izveštaja, Gerhard Lib, upozorio je da su vremenski uslovi poslednjih godina bili izuzetno nepovoljni za glečere.
„Mnogi glečeri sada gube toliko mase da jedva reaguju na periode kratkotrajnog hlađenja, kao što je ono zabeleženo u julu 2025. godine“, rekao je on, preneo je Bi-Bi-Si.
Naučnici su ukazali da su klimatske promene posebno očigledne u alpskom regionu.
„Alpska infrastruktura je sve više ugrožena, i kako glečeri nestaju, pejzaž prolazi kroz duboke promene“, navodi se u izveštaju.
Potpredsednica Austrijskog alpskog kluba, Nikol Slupecki, kazala je da su klimatske promene već dugo realnost u Alpima i da se posledice vide upravo sada.
„Više se ne radi o tome da li još možemo da spasemo glečere u sadašnjem stanju, već da ublažimo posledice po nas same“, zaključila je ona.
Pogledajte i: