Prema njegovim rečima, Severni morski put bi delimično mogao da „amortizuje“ određene probleme, ali on ne može biti alternativa Ormuskom moreuzu, kroz koji prolazi gotovo petina svetske ponude nafte, što ga čini ključnim i visokorizičnim uskim grlom za globalna tržišta.
„On ne može da bude alternativa Ormurskom moreuzu, jer je glavni problem zatvaranja tog moreuza u tome što roba iz regiona, odnosno iz Persijskog zaliva, trenutno ne izlazi na svetsko tržište. Konkretno, to su, pre svega, nafta i gas u tečnom stanju. Tuda je prolazilo otprilike 20–22 miliona barela dnevno nafte iz Saudijske Arabije, Ujedinjenih Arapskih Emirata, Iraka, samog Irana, Kuvajta i Katara. Shodno tome, odatle energenti izlazi na svetsko tržište i zato Severni morski put tu nikako ne može da pomogne“, objašnjava ekspert.
Međutim, roba koja se prevozi između Evrope i Azije zaista može da ide preko Severnog morskog puta, dodao je ekspert.
„To je kraća ruta, ali ima svoja ograničenja kada je reč o plovidbi tokom zime. Za sada navigacija Severnim morskim putem nije uspostavljena tokom cele godine i zato se u Rusiji nastavlja izgradnja atomskih ledolomaca, koji bi trebalo da omoguće slobodan prolaz u svim sezonama. U ovom trenutku ta arterija funkcioniše otprilike od juna do kraja oktobra. Tada je ta ruta manje opterećena ledom – najmanje ga ima u avgustu i septembru i tada najveći deo tereta se prevozi Severnim morskim putem. Zato kao tranzitna linija ona za sada može biti samo sezonska, i to se ne odnosi na robu koja izlazi sa Bliskog istoka. Drugim rečima, Severni morski put više konkuriše Sueckom kanalu nego Ormuskom moreuzu”, ocenjuje Juškov.
U uslovima veoma složene geopolitičke situacije Severni morski put - najkraća ruta koja spaja Evropu i Aziju - jedna je od ruta koja se najaktivnije razvija.
Uloga Severnog morskog puta stalno raste u kontekstu klimatskih promena, brzog industrijskog razvoja u Azijsko-pacifičkom regionu i potrebom za osiguravanjem najkraćih, ekonomski najpovoljnijih ruta za isporuku tereta sa Istoka na Zapad i obrnuto.
„Kroz Suecki kanal se, naravno, prevozi mnogo više tereta nego Severnim morskim putem. Tranzit kroz Severni morski put je bukvalno nekoliko miliona tona godišnje, dok se preko Sueckog kanala prevozi desetine miliona tona. Ta dva obima su i dalje neuporediva… To jest, Severni morski put je arterija koja po svom karakteru slična Ormuskom moreuzu. Naime, taj moreuz je mesto gde roba sa Bliskog istoka izlazi na globalno tržište, dok se preko Severnog morskog puta danas roba transportuje iz ruskog Arktika na svetsko tržište. Dakle, za sada je to manje tranzitna ruta, a više ruta za izvoz ruske robe na globalno tržište“, objašnjava Juškov.
Kakav razvoj događaja se očekuje
Što se tiče Ormuskog moreuza trenutna situacija je već izazvala globalnu energetsku krizu, ocenjuje Juškov.
„Generalno, aktuelna energetska kriza je verovatno rekordna, jer je sa svetskog tržišta odmah nestalo oko 20 odsto svetske trgovine naftom. Poređenja radi, tokom energetske krize 1973. godine sa tržišta je nestalo tek 10 odsto, iako je ona poznata kao jedna od najtežih. Zato su potencijalno sadašnji događaji još značajniji za svetsku energetiku nego što je bilo tada“, kaže Juškov.
Što se tiče daljeg razvoja događaja, mnogi očekuju da će Ormuski moreuz ostati zatvoren dokle god traju borbena dejstva protiv Irana, dodaje ekspert. Prema njegovim rečima, od toga stradaju i Sjedinjene Američke Države kao kupac nafte, a cena goriva na njihovom unutrašnjem tržištu direktno zavisi od cene nafte na svetskom tržištu.
„Što benzin i dizel više poskupljuju u SAD to je manja podrška Trampovoj administraciji. U takvoj situaciji u javnosti se često smatra da je predsednik odgovoran za rast cena goriva. Zbog toga je verovatno da će Sjedinjene Države pokušati da što pre okončaju konflikt, kako bi se Ormuski moreuz ponovo otvorio. Ali da li će u tome uspeti — to je veliko pitanje“, kaže ekspert.
Prema rečima Juškova, za sada mnogi analitičari očekuju da će prolaz biti zatvoren još najmanje nekoliko nedelja. Shodno tome, globalni deficit energenata će rasti, a cene će se povećavati. Međutim, kako cene rastu, tako se potrošnja smanjuje, jer „što je nafta skuplja, to će se manje trošiti“.
Sagovornik odgovara da trenutno pitanje kontrole Severnog morskog puta nije u prvom planu, kao ni geopolitičke tenzije oko kontrole ove arktičke rute.
„Za sada je ta tema u drugom planu, ali za Rusiju je veći problem to što su evropske zemlje spremne da zaplenjuju tankere sa ruskom naftom od dešavanja na Bliskom istoku. Danas mnogi od tih tankera i brodova za prevoz gasa plove oko Evrope, kroz Suecki kanal i tako dalje i dešava se da čak budu izloženi vojnim napadima. Na primer, jedan brod je dignut u vazduh kod obale Libije, u Sredozemnom moru. Taj brod je prevozio arktički tečni gas iz projekta 'Arktik LNG-2'. Zbog toga se Severni morski put sve više posmatra kao bezbednija ruta za izvoz ruske robe“, zaključio je Juškov.
U Moskvi ističu da je ublažavanje američkih sankcija na rusku naftu put ka stabilizaciji tržišta, ali ruski eksperti smatraju da ne treba očekivati potpuno ukidanje antiruskih sankcija na energente.
Drugim rečima, američke sankcije prema Rusiji ostaju i dalje na snazi, a ukidanje ograničenja na isporuku ruske nafte i derivata je privremena mera koja važi samo za sirovu naftu i derivate utovarene na brodove do 12. marta. To je mera koja je više privremeno prilagođavanje ekonomskim kretanjima i posledicama vojnih događaja na Bliskom istoku. Mera će se odnositi na 100 miliona barela nafte iz Rusije.