Portparol ovog suda, Veton Dula, potvrdio je da je sud prihvatio zahtev, prenosi portal Reporteri.
Šef parlamentarne grupe Samoopredeljenje, Arberie Nagavci, rekla je da je zahtev potpisalo 30 poslanika parlamenta i da je taj pokret takođe zatražio od Ustavnog suda da uvede privremenu meru kojom bi se obustavila ova uredba dok se ne donese konačna odluka.
Prema njenim rečima, Osmani nema diskreciono pravo da interveniše u funkcionisanje zakonodavne vlasti, a još manje da preduzima radnje koje vode do raspuštanja Skupštine.
Osmani je 6. marta raspustila skupštinu privremenih institucija i najavila nove izbore za skupštinu, nakon što poslanici prethodne večeri nisu izabrali predsednika privremenih intitucija zbog nedostatka kvoruma.
Ona je 6. marta održala i sastanak sa liderima političkih stranaka o datumu izbora, ali Samoopredeljenje nije učestvovalo na sastanku.
Skupština u Prištini nije 5. marta izabrala predsednika privremenih institucija jer je u sali bilo samo 66 poslanika Samoopredeljenja i nevećinskih nesrpskih zajednica, a za izbor predsednika potrebno je najmanje 80 glasova u prvom i drugom, odnosno 61 glas u trećem krugu glasanja.
Ustavni sud u Prištini obavestio je 6. marta predsednicu privremenih prištinskih institucija Aljbuljenu Hadžiju da je primio njen zahtev i zahtev još devet poslanika Samoopredeljenja za ocenu ustavnosti procesa izbora predsednika privremenih institucija.
Sud je naveo da poslanici i zainteresovane strane mogu da dostave komentare do 9. marta, preneli su mediji u Prištini.
Hadžiju je, nakon što je sednica skupštine o izboru predsednika 5. marta prekinuta zbog nedostatka kvoruma, od ustavnog suda zatražila ocenu ustavnosti postupka za izbor predsednika i suspenzivnu meru za ustavni rok.
Ocenu ustavnog suda zatražilo je tada i Samoopredeljenje, koje tvrdi da je raspuštanje skupštine, što je učinila aktuelna predsednica privremenih institucija Vjosa Osmani, protivustavno.
Pogledajte i: