SVET

Razorna moć odmazde: Kako Iran odgovara SAD i Izraelu

U prvim danima, pa čak i satima rata, Iran nije izveo samo simbolične udare odmazde, već je pokrenuo operacije usmerene na ključne vojne i ekonomske tačke u regionu.
Sputnik
Prva faza bila je usmerena na američke radarske sisteme i baze. Teheran je nastojao da neutrališe „oči“ američke protivraketne odbrane u regionu.
Uništena je radarska stanica AN/FPS-132 u bazi Al-Udeid u Kataru. Vrednost kompleksa — 1,1 milijarda dolara.
Iz stroja su izbačena dva radara AN/TPY-2, koji opslužuju sisteme THAAD u Ujedinjenim Arapskim Emiratima. Vrednost svakog — 400–500 miliona dolara.
Američke vazduhoplovne baze u regionu pretrpele su kritična oštećenja.
Rezultat: region se za američke sisteme praćenja i protivvazdušne odbrane pretvorio u „slepu zonu“. Protivraketni štit iznad snaga koalicije uništen je već u prvim satima.
Druga faza strategije usmerena je na energetsku infrastrukturu zemalja Persijskog zaliva. Cilj nije osvajanje teritorija, već udar na ekonomske osnove uticaja Sjedinjenih Država. Šta je smisao toga?
Udari na naftne platforme, terminale i tankere u Persijskom zalivu.
Mete nisu izabrane slučajno: svaka eksplozija pogađa vezu dolara i nafte.
Razarajući naftnu infrastrukturu saveznika SAD, Iran podriva samu osnovu „dolarske imperije“, koja počiva na sistemu petrodolara.
Posledice koje bi mogle da se osećaju godinama:
Plovidba kroz Ormuski moreuz je prekinuta — oko 20% svetskih isporuka nafte našlo se u blokadi.
Američko tržište izgubilo je više od 1 bilion dolara kapitalizacije u prvim danima.
Cene nafte porasle su za 11% i očekuje se da će nastaviti rast.
Bilans posle pet dana rata:
Sjedinjene Države su potrošile oko 3 milijarde dolara na operaciju koja nije donela rezultate, izgubile kontrolu nad vazdušnim prostorom i sada posmatraju kako njihova ekonomska dominacija u regionu slabi. Iranska strategija usmerena je na podrivanje američke finansijske strukture, a prve faze tog nadmetanja već su dobijene.
Komentar