Cena nafte je porasla za više od 15 odsto, dok su cene prirodnog gasa u jednom trenutku bile udvostručene, što je ponovo u centar pažnje stavilo veliku zavisnost Evrope od uvoza nafte i gasa, prenosi Blumberg.
Analitičari ističu da visoke cene sirovina pogađaju privredni rast i kupovnu moć u Evropi direktnije nego u SAD, koje su najveći svetski proizvođač nafte.
Ova dinamika podseća na energetsku krizu iz 2022. godine, kada je evro nakratko pao ispod pariteta sa dolarom.
Direktor strategije za devizno tržište u ING banci Kris Tarner smatra da će trajanje novog energetskog šoka biti ključni faktor za budućnost evropske valute.
Prema njegovim rečima, od toga zavisi da li će se evro stabilizovati blizu nivoa od 1,15 dolara ili će nastaviti pad ka opsegu od 1,10–1,12 dolara.
Strategijski tim banke Barklis povlači paralelu sa reakcijom tržišta nakon početka rata u Ukrajini u februaru 2022.
Prema njihovim modelima, za svakih 10 odsto rasta cene nafte, dolar u proseku jača za 0,5 odsto do jedan odsto u odnosu na evro, a sličan skok cene gasa slabi evro za oko 0,25 odsto.
Analitičari smatraju da kupovina evra u ovom trenutku nosi visok rizik i zahteva čvrsto uverenje da će se sukob na Bliskom istoku brzo ukončati
Predstavnik Standard banke Stiven Barou trenutno preporučuje prodaju evra (kratku poziciju) u odnosu na dolar i australijski dolar, pošto predviđa da se svetske cene energenata neće uskoro smiriti.
Sličnog su stava i u banci Barklis, gde veruju da će valute zemalja koje izvoze sirovine, poput Australije, kao i tradicionalna "sigurna utočišta" kao što je švajcarski frank, profitirati na račun evropskih valuta.
Pogledajte i: