"To bi bio jedini centar te vrste na Balkanu van EU, sa potencijalom da privuče pacijente iz celog regiona. Pacijentima kojima trebaju napredne terapije danas je jedina opcija odlazak u inostranstvo", rekao je Macut.
Govoreći o farmaceutskoj industriji, naveo je da taj sektor zahteva posebnu pažnju vlade navodeći da svaki korak u proizvodnom lancu zahteva visok nivo stručnosti, kontrole kvaliteta i regulatorne usklađenosti.
"Pomenuo sam nove sporazume o slobodnoj trgovini koji su stupili na snagu. Za farmaceutske kompanije ti sporazumi znače pristup rastućim tržištima globalnog juga i globalnog istoka, a Srbija nudi kvalifikovanu radnu snagu, regulatorni okvir koji se usklađuje sa evropskim i geografski položaj koji omogućava efikasnu logistiku", istakao je predsednik Vlade.
Macut je podsetio da je država pokrenula izmene Zakona o lekovima i medicinskim sredstvima, kako bismo se približili evropskim standardima i kako bi Agencija za lekove radila brže, čime bi se omogućila veća dostupnost lekova.
"Treći pravac u oblasti zdravlja je digitalizacija zdravstvenog sistema. Imamo opštine koje gube više od polovine populacije u naredne dve decenije. U tim opštinama domovi zdravlja gube lekare, ljudi putuju satima do kliničkih centara. Radnik koji pola dana provede na putu do specijaliste gubi dan na poslu. Čovek koji nema lekara u mestu gde živi nužno razmišlja o odlasku", rekao je Macut.
On je istakao da se pripremaju opštinski zdravstveni centri koji bi doveli specijaliste u regione sa najvećim demografskim padom.
"Cilj je da naš čovek ne mora da putuje do Beograda ili Niša za pregled koji može da se obavi u njegovom regionu, a da lekar u tom regionu ima istu dijagnostičku podršku kao da radi u kliničkom centru", rekao je Macut.
Premijer je ukazao na važnost koordinacije humane medicine, veterine i bezbednosti hrane.
"Te tri oblasti danas rade odvojeno, a direktno zavise jedna od druge. Zdravlje životinja utiče na bezbednost hrane, bezbednost hrane utiče na zdravlje ljudi. Ako ih povežemo i podržimo digitalnom infrastrukturom, dobijamo bolju prevenciju bolesti, zdraviju hranu i manju zavisnost od uvoza", ukazao je Macut.
Na Kopaoniku je održan 33. Kopaonik biznis forumu sa centralnom temom "Industrijska politika u funkciji dugoročnog privrednog rasta Srbije".