Prema navodima agencije, naredne četiri nedelje biće presudne za utvrđivanje da li će se evropska ekonomija suočiti sa novim kriznim talasom ili samo sa privremenom preprekom na putu oporavka. Produžena vojna kampanja mogla bi da „poremeti napore za ekonomski oporavak“ evrozone i istovremeno ponovo pokrene inflatorne pritiske koje je Evropska centralna banka nastojala da obuzda.
Karsten Bržeski iz finansijske grupe ING ocenio je da zavisnost Evrope od nafte i gasa iz regiona čini EU „najranjivijom velikom ekonomijom“ kada je reč o posledicama rata sa Iranom.
Analitičari Bloomberg Economics, Antonio Barozo i Simona Dele Kjaje, navode da bi šteta bila ograničena ukoliko sukob bude kratkotrajan i ako cene energenata porastu samo privremeno. Međutim, upozoravaju da bi dugotrajan rat, koji bi održavao visoke cene nafte i gasa, mogao primorati vlade da povećaju javnu potrošnju.
Podseća se da su 28. februara SAD i Izrael pokrenuli vojnu operaciju protiv Irana, tokom koje su pogođeni najveći iranski gradovi, uključujući Teheran. U Beloj kući su napad opravdali raketnom i nuklearnom pretnjom iz Teherana. Korpus čuvara islamske revolucije uzvratio je napadima na ciljeve u Izraelu, a udari su pogodili i američke baze u Bahreinu, Jordanu, Kataru, Kuvajtu, Ujedinjenim Arapskim Emiratima i Saudijskoj Arabiji. U napadima na Iran poginuo je vrhovni lider ajatolah Ali Hamnej, kao i više visokih zvaničnika islamske republike.