Kako se pogled na događaje iz naše prošlosti menja kada ga sagledamo iz ženske perspektive? Šta su bili najveći izazovi za darovite žene 19. i prve polovine 20. veka u Srbiji, poput slikarke Katarine Ivanović, pesnikinje Milice Stojadinović Srpkinje, prve žene arhitekte u Srbiji Jelisavete Načić i drugih hrabrih žena koje su obeležile našu noviju istoriju? O tome razgovaramo s istoričarkom Ljubicom Čubrić, autorkom knjige „Znamenite žene srpske“ u izdanju „Lagune“.
Živimo u vremenu u kojem, zahvaljujući digitalnim tehnologijama, neprestano komuniciramo, ali izgleda da se sve ređe dodirujemo. Razmenjujemo poruke, ali izbegavamo blizinu. Nikad nismo bili povezaniji, a čini se da nikada nismo bili udaljeniji. Šta nam to govori o savremenom društvu i gde je u današnjem svetu mesto za bliskost, za poljubac? O tome razgovaramo sa Zoricom Tomić, autorkom knjige „Poljubac“ koja je objavljena u novom, dopunjenom izdanju.
Rok fotografije Goranke Matić, koja nas je napustila pre oko godinu dana, ovih dana se mogu pogledati u Beogradu i Puli. U Klubu RTS-a u Beogradu postavljena je izložba „Slikati muziku“, dok publika u Puli može da pogleda izložbu „Magi – kad krenem ka“, posvećenu članici benda „Ekatarina Velika“ Margiti Stefanović, na kojoj su zastupljene i fotografije Goranke Matić. Kako je Goranka Matić „slikala muziku“? Kako je fotografijom uspevala da uhvati energiju i ritam bendova na koncertima koje je snimala? Šta je činilo njenu „ličnu magiju“? O tome razgovaramo sa Zoricom Kojić i Draganom Ambrozićem, muzičkim kritičarima i prijateljima Goranke Matić i Margite Stefanović.
Pre tačno dve decenije napustio nas je bar srpskog i jugoslovenskog glumišta Petar Banićević. Kolegama je u sećanju ostao kao veliki profesionalac, glumac koji je s podjednakom predanošću igrao i Hamleta, i vožda Karađorđa, i Nikolu Pašića. U Muzeju Narodnog pozorišta do početka aprila može se pogledati izložba posvećena Petru Banićeviću, a o njoj razgovaramo s autorkom Dragicom Gaćešom.