Očigledno je da je to bio zapadni projekat povezan sa NATO agresijom na Saveznu Republiku Jugoslaviju u pokušaju da se tzv. Kosovo promoviše u državu, međutim to nije uspelo, dodaje Milivojević.
Propali ciljevi zacrtani NATO agresijom
„I drugo, krug zemalja koje su priznale tzv. Kosovo se nije širio ovih godina. Naprotiv. Kako vreme ide i kako se neke međunarodne okolnosti odvijaju, sve više argumenti Srbije dobijaju na snazi. I sve više se pokazuje da povreda međunarodnog prava, ali i presedan koji je napravljen u međunarodnim odnosima proizvodi štetne posledice, uključujući i one koji su to pokušali da urade. Možda slučaj Grenlanda to najbolje potvrđuje. Tako da je tih 18 godina prošlo a Srbija je ostala čvrsto na svojim pozicijama da borbom za mir, diplomatskim i političkim mehanizmima štiti svoje interese i nema nameru da promeni stav. A vreme će da učini svoje.“
Milivojević smatra da ni u budućnosti nema šanse da se ta „kosovska državnost“ potvrdi i da se realizuju oni ciljevi koji su bili zacrtani NATO agresijom na SRJ i samoproglašenom nezavisnošću iz 2008. uz punu podršku i priznanje zapadnih sila.
Nema nezavisnosti tzv. Kosova ako je Srbija ne prizna – a neće
Čak ni Kurtijev teror nad Srbima ne može da „pogura“ nezavisnost tzv. Kosova jer se nezavisnost srpske pokrajine ne može ostvariti bez priznanja od strane Srbije, ističe Milivojević.
„Prema tome, džaba je. Svi pokušaji korišćenjem i represije, i nasilja, i pritisaka na Srbiju svim sredstvima ne daju rezultat. To naprosto nije moguće, tako da nezavisnost ne može da se ostvari. Uostalom, tamo postoji mandat Ujedinjenih nacija i ako se ukinu UN i ako se planeta potpuno promeni i okrene naglavačke, onda će možda da nastane neka druga situacija za rešavanje tog pitanja. Ali ne na liniji da bi Srbija to priznala - Srbija jednostavno to nikada neće priznati.“
Navikli smo na pritiske
Milivojević dodaje da je teško prognozirati da li će u budućnosti više zemalja povući priznanje tzv. Kosova ili će uslediti nova priznanja i upozorava da postoji veliki napor zapadnih sila da se „prizna takozvana realnost“.
„Taj pritisak se podiže sad zbog raspleta oko rata u Ukrajini i zbog definisanja, ja bih rekao, interesnih zona. Ovaj prostor je Zapad nekako ugradio u svoju zonu interesa a nas niko ništa nije pitao. Ali svejedno, Kosovo je davno ucrtano kad je reč o zapadnoj alijansi kao novi član ili kao jedna od okosnica NATO na ovim prostorima. Međutim, to ne može da se realizuje i na tome smo. Pritisci u tom pravcu će rasti, ali smo navikli na pritiske. Nema većeg pritiska od bombardovanja. Prema tome, kad smo to pregrmeli, ne vidim kakav bi pritisak mogao da bude i koje vrste da Srbija promeni stav“, zaključio je Milivojević.
Privremene prištinske institucije proglasile su pre 18 godina, 17. februara 2008. godine, nezavisnost tzv. Kosova od Srbije. „Nezavisno Kosovo“ do danas su priznale 93 od ukupno 193 države članice Ujedinjenih nacija.
Pogledajte i: