On je u intervjuu za Radio televiziju Kosovo rekao da je tzv. ministar za lokalnu samoupravu Eljbert Krasnići uputio poziv svim gradonačelnicima opština sa srpskom većinom na sastanak koji će biti održan u petak, 13. februara, u 10 časova.
„Poziv je poslat prošle nedelje. Do danas imamo samo jednu potvrdu. Bilo bi dobro da gradonačelnici u ovoj fazi pokažu što veću odgovornost, jer dobrobit njihovih građana u velikoj meri zavisi od pristupa koji će imati u narednim nedeljama“, rekao je Bisljimi a prenosi KoSSev.
Prema njegovim rečima, upravo gradonačelnici imaju ključnu ulogu u ovom procesu, budući da imaju široka ovlašćenja u oblasti obrazovanja i zdravstva, kao i predviđene budžete za finansiranje tih sektora. Dodao je da gradonačelnici opština sa srpskom većinom imaju čak i veća ovlašćenja nego drugi, te da i Srbija „može“ finansijski da pomaže te opštine.
Bisljimi je naglasio da problem, kako tvrdi, nije u sprovođenju zakona, već u samim institucijama koje, prema njegovim rečima, treba „legalizovati i legitimizovati“ u okviru pravnog sistema tzv. Kosova.
Govoreći o zdravstvu, Bisljimi je naveo da je u toku inicijativa za izradu studije potreba celokupnog zdravstvenog sistema na Kosovu i Metohiji, u saradnji sa međunarodnim donatorima.
„Bolnica u Severnoj Mitrovici nije u dobrom stanju. Nije dobro da se pacijenti zbog manjih intervencija ili potreba šalju u bolnice u Srbiji samo zato što su usluge besplatne. Postoji volja vlade Kosova da unapredi zdravstvenu zaštitu i kvalitet obrazovanja u Severnoj Mitrovici“, rekao je Bisljimi.
U istom intervjuu, Bisljimi se osvrnuo i na bojazni dela srpske zajednice da bi Zakon o strancima mogao da bude iskorišćen kao mehanizam institucionalnog pritiska.
„Zakon daje prava, ne ograničava ih. Nijedan stranac ne treba da se plaši ovog zakona. Osoba koja dobije status po ovom zakonu biće institucionalno zaštićena. Zakon nije selektivan i neće ciljati nijednu nacionalnost“, poručio je Bisljimi.
Pitanje zdravstva i školstva reaktuelizovalo se poslednjih nekoliko godina, naročito tokom protekle godine. Priština poručuje da je integracija školstva i zdravstva iz većinski srpskih sredina neizbežna, sprovodeći prethodno akcije u kojima se preuzimaju objekti u kojima su bile smeštene desetine službi Republike Srbije.
Sa druge strane, iz Beograda i sa srpske strane stižu reakcije i neslaganje.
Što se međunarodnih predstavnika tiče, osim povremenih oglašavanja o protivljenju jednostranim akcijama Prištine, ističe se da je integracija školstva i zdravstva u „kosovski sistem“ potrebna, ali da ona mora da se sprovede uz saglasnost i saradnju sa lokalnim Srbima.
Univerzitet i zdravtsvo je u međuvremenu dodatno opteretilo najavljeno sprovođenje tzv. Zakona o strancima i vozilima, kojim će, ukoliko i kada se bude u potpunosti primenili zakoni iz 2017. godine, administrativno otežati boravak studenata, profesorskog i zdravstvenog kadra ukoliko ne budu bili registrovani, odnosno licencirani u „kosovski sistem“.
Pogledajte i: