Zakon o strancima, ukoliko ne bude doživeo neke izmene, kako kaže Perišić za Sputnjik, direktno će uticati na život Srba na KiM, a i njihovo glasačko pravo može u budućnosti biti ugroženo ovim zakonom.
Zakon stupa na snagu 15. marta a njegova primena u sadašnjem obliku uticaće na život više od 10.000 Srba koji žive na KIM i oko 200.000 Srba koji su raseljeni iz južne srpske pokrajine i nemaju kosovske isprave i državljanstvo. Iako je reč o evidentnom udaru na srpsku zajednicu na KiM, Evropska unija je požurila da kontroverzni zakon podrži, uz skandaloznu formulaciju da se time daje podrška „naporima vladi u Prištini da osigura da sva lica koja borave na KiM budu propisno registrovana u skladu sa zakonima“.
Atak na srpsku zajednicu na KiM
Perišić nimalo ne sumnja da će ovaj zakon pogoditi srpsku zajednicu na KiM, s obzirom na to da će se oni smatrati strancima u tom području.
“ Ovo je faktički na određeni način primoravanja Srba da prihvate tzv. kosovsku državnost i postanu državljani te samoglašene države. Ovaj zakon je trebalo da stupi na snagu 15. januara, pa je to pomereno za 15. mart, a govori se o tome da će srpsko stanovništvo biti posebno informisano o tome i kako će se primenjivati na njima ali i ko će možda biti izuzet od ovog zakona. Još jedna vrsta pritisaka na srpsko stanovništvo je pitanje vozila jer po novom Zakonu o vozilima predviđeno je da više neće biti moguća vožnja uz ovlašćenje, ukoliko vozač nema prebivalište u zemlji u kojoj je vozilo registrovano,” objašnjava on
To sve dodatno otežava svakodnevni život Srba u tom području i uz sve druge nestabilnosti koje smo mogli da vidimo u prethodnom periodu, ističe Perišić, ovo je još jedna vrsta pritiska koja može da izazove nestabilnost i da ugrozi osnovna ljudska prava koja bi trebalo da ima neka nacionalna grupacija na određenom području.
Odložiti primenu zakona i naći kompromis
Naš sagovornik kaže da se pominje da bi neka vrsta kompromisnog rešenja mogla da bude da Srbi na koje se ovaj zakon bude odnosio, na period od tri meseca izlaze sa prostora Kosova i Metohije u centralnu Srbiju i da se ponovo vrate u to područje i da na taj način samo srpsko stanovnštvo zaobiđe tu vrstu pritiska da prihvati državljanstvo tzv. Kosova.
„Nadam da će se uključiti međunarodni akteri koji najviše mogu da izvrše pritisak na kosovske vlasti, i da se ova odluka ili njeno primena odloži ili da se pronađe neko kompromisno rešenje koje bi zaista zaštitilo Srbe, s obzirom na to da su Srbi najbrojnija nacionalna grupacija na prostoru Kosova, posle Albanaca, i zbog toga bi morale da postoje neke afirmativne mere koje su tekovina u svim društvima,” navodi Perišić.
Da li je sledeće na udaru biračko pravo Srba
Na pitanje da li bi ovaj Zakon mogao da ima uticaja na nekim budućim izborima na pravo glasa Srba sa KiM odnosno na one koji nemaju ili ne žele da uzmu državljanstvo tzv. države Kosovo naš sagovornik kaže:
“Sam izborni zakon još uvek nije eksplicito menjan i nije naglašeno da samo državljeni takozvanog Kosova mogu da glasaju na izborima, ali je i te kako moguće da je to neka buduća intencija koju imaju kosovske vlasti. Moguće je da se pripremaju za neki izborni ciklus upravo primenom ovog zakona, što bi tek onda negativno uticalo na prava koje Srbi treba da imaju i kao brojna nacionalna grupacija, i kao nesumnjivo ugrožena grupacija na prostoru Kosova. Nadam da se neće ići u tom smeru, ali poznavajući razmišljanje Kurtijeve vlasti, ne bi me čudilo da u nekoj bliskoj budućnosti imamo upravo takve odrednice koje će se odnositi na to da samo državljani takozvanog Kosova mogu da glasaju ili još neke dodatne mere koje bi dovele do toga da glasačko pravo imaju samo pojedinci koji se nalaze i koji žive određeni period na prostoru Kosova i Metohije,” napominje Perišić.