Potpisivanje sporazuma EU i Indije i posetu britanskog premijera Kira Starmera Pekingu praćenog velikom delegacijom biznismena, Mitić u emisiji Svet sa Sputnjikom karakteriše kao pokušaj da evropski lideri zauzmu što bolju startnu poziciju u pripremama za maratonsku trku multipolarizacije.
Tramp je samo ubrzao procese
Kako kaže naš sagovornik, to nije sprint na kratke staze već trka u okviru koje će biti potrebno imati dosta veliku i snažnu bazu i što bolja savezništva i saradnju sa različitim partnerima.
“Politički Zapad je načinom na koji se ophodio prema Ruskoj Federaciji, a i Kini sam sebe izolovao od nekih budućih procesa koji će biti dominantni. U to vreme su mnogi na Zapadu mislili da je priča o multipolarnosti plod neke ruske propagande, a možda i pustih želja, a danas se vidi da je postala realnost, normalnost, pa čak i nešto što se smatra i te kako poželjnim”, primećuje ovaj ekspert, dodajući da je Tramp samo ubrzao ove procese.
Predsednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen je nedavno u Nju Delhiju sa indijskim premijerom Narendrom Modijem potpisala sporazum o slobodnoj trgovini, dok se britanski premijer iz višednevne posete Kini vratio sa 30-dnevnim bezviznim režimom za britanske državljane i smanjenjem carina na škotski viski.
Neće biti lako, kaže Mitić, pre svega Evropskoj uniji da profitira iz svega ovoga u poslednjem trenutku, jer je ovo ipak proces koji zahteva puno međusobnog poverenja - a njega trenutno možda ima samo među pojedinim akterima, među tim silama srednjeg ranga ali sve je to i dalje krhko, i čeka se odgovor SAD koje neće dopustiti tek tako ni Britaniji, ni EU da sprovode ovakvu politiku.
Politikolog Radomir Jerinić smatra da ako Trampu i geostrateškim interesima Vašingtona zasmeta ova saradnja EU i Indije, odnosno Britanije i Kine ona će tog trenutka biti prekinuta.
“Ovo što vidimo Fon der Lajenovu u Indiji a Starmera u Kini je pre svega pokušaj da se iskoristi pukotina u odnosima Amerike i Evrope i taj minimalni manevarski prostor. Evropa sada plaća slepu vernost Vašingtonu, shvatila je ono Kisindžerovo da je jako loše biti američki neprijatelj a mnogo gore biti američki saveznik”, ocenjuje Jerinić.
On veruje da će saradnja dogovorena tokom ove dve posete ipak ostati na retoričkom i simboličnom nivou, bez produbljivanja samih odnosa EU i Indije, odnosno Kine i Britanije i da neće doneti značajnije rezultate.
Šta donosi sporazum Indije i EU
U osvrtu na sporazum EU i Indije, Mitić kaže da se radi o dve sile koje su se našle u relativno teškoj poziciji, svaka na svoj način - Evropska unija zbog izuzetne zavisnosti od SAD u bezbednosnom i sve više u energetskom smislu i prilično samoubilačke politike koju godinama vodi.
“S druge strane, Indija je u problemu zbog toga što se nalazi u okruženju koje nije uvek tako jednostavno – ima stare granične sporove, ali i rivalitet s Kinom koji doduše jeste smanjen učešćem u BRIKS-u i Šangajskoj organizaciji za saradnju”, objašnjava sagovornik Sputnjika i podseća i na dobru saradnju Indije i Rusije, uključujući vojno-tehničku i energetsku.
Ne treba zaboraviti, kako kaže, ni faktor Pakistana i činjenicu da su SAD intenzivirale saradnju sa tom zemljom zbog čega Nju Delhiju nije lako, pa je i EU, i Indiji potrebna neka diversifikacija.
Jerinić dodaje da je vrlo upitno da li i šta EU dobija ovim sporazumom, a smatra da je Indija u svemu ovom apsolutni pobednik, što pokazuje i činjenica da su Fon der Lajenova i predsednik Evropskog saveta Antonio Košta došli u Nju Delhi, a ne Modi u Brisel.
Evropa shvatila da svet više nije evrocentričan
Kao važan rezultat on vidi činjenicu da je Evropa shvatila da svet više nije evrocentričan, ali i da je prošlo vreme unipolarnosti.
“Sada se nalazimo u trenutku gde i dalje imamo Ameriku kao svetsku silu, ne jedinu, ali ipak samo ona može da projektoje globalnu moć daleko od svojih granica. I to je neki prelaz iz unipolarnog u multipolarni period, tako da u tom kontekstu mi ponovo imamo da se na geopolitičkoj sceni više ne može krojiti geopolitika bez Azije. I to je velika simbolička pobeda kako za Indiju, tako i za Kinu.”
Istovremeno, u toku je, naglašava on, borba za energetske koridore, ali i nastojanje, pre svega Amerike da podrije kineski pojekat Pojas i put: “Pojas i put su trenutno najskuplje reči u svetskoj geopolitici i mislim da se oko toga vodi ključna igra.”
Za Kinu prioritet Globalni jug
Kad je reč o Starmerovoj poseti Pekingu, Mitić skreće pažnju na činjenicu da se od britanskog premijera nije čula nijedna reč o kineskom stavu prema Rusiji i ukrajinskoj krizi, što je prethodnih godina bila glavna tema.
”Starmer je shvatio kakav je stav Si Đinpinga, bez obzira što je London najeksponiraniji u rusofobnoj politici, shvatio je da ne mogu da pomere ni za santimetar kinesku politiku kada je u pitanju sukob u Ukrajini. Tako da je i to pitanje stavljeno ad akta.”
Poruka koju je, s druge strane, tokom Starmerove posete poslao kineski predsednik, kako kaže Mitić, na liniji je onog što kaže i ruski predsednik Putin – oni kritikuju poredak zasnovan na pravilima na osnovu kog je politički Zapad pokušao da interpretira međunarodno pravo, a glavni prioritet im više nije Zapad nego – Globalni jug.