Pokazatelj da u svetskom finansijskom poretku nešto nije kao što je bilo do sada. Tim pre što i cena srebra, uporedo sa cenom zlata, dostiže istorijske maksimume.
Gore nego 2008.
Na važnu, iako kompleksnu i takođe istorijsku anomaliju u odnosu dolara i zlata ukazala je nedavno i švajcarska banka „Julius Baer“: grafikoni kretanja cene zlata i obrnute vrednosti kamate na desetogodišnje američke obveznice bili su, bukvalno, podudarni decenijama unazad. Preciznije, još od Niksonovog šoka iz 1971. kada je dolar napustio zlatnu podlogu, to jest bankrotirao u odnosu na zlato. Pomenuta podudarnost grafikona, ipak, predstavljala je pokazatelj nepokolebanog poverenja u američki dolar koji je dobar kao zlato iako zlata nema. Ali više nema ni te podudarnosti kao mere poverenja u dolar: od početka ove faze NATO rata protiv Rusije u Ukrajini, pre četiri godine, kad su Rusiji oteli njene dolarske rezerve, dva grafikona se razdvajaju u suprotnim smerovima. Zlato ode na gore, ono dolarsko nadole.
Poznati američki finansijer Piter Šif za „Foks biznis“ objašnjava: približava se veliki ekonomski trenutak istine. Inflacija (u Americi) se ubrzava, a dolar gubi poverenje sveta.
„Svet“, upozorava Šif, i to sa finansijskog a ne (geo)političkog stanovišta, „rapidno“ povlači svoju podršku Sjedinjenim Državama. Dolar će doživeti kolaps, dolar će biti zamenjen zlatom. Centralne banke kupuju zlato da bi podržale svoje valute. Oslobađaju se dolara, oslobađaju se dolarskih obveznica. Idemo prema ekonomskoj krizi u odnosu na koju će (svetska) finansijska kriza 2008. izgledati kao školski piknik. Najveća razlika između krize koja nam se sprema i one koju smo imali tada“, nastavlja Šif, „leži u tome što će ova biti potpuno u Americi. Neće biti izvezena ostatku sveta. To nije globalna finansijska kriza. To je američka finansijska kriza.“
Balon veštačke inteligencije
Šta će biti okidač?
Brojna su upozorenja da bi to moglo da bude pucanje berzanskog balona veštačke inteligencije, tim pre što isključivo na rastu vrednosti akcija „veličanstvene sedmorke“ tehnoloških giganata – od Envidije do Orakla – i počiva sav rast američke berze proteklih godina. Međutim, to nije praćeno profitabilnošću, naprotiv: dug Orakla, na primer, porastao je na 110 milijardi dolara uz planove da bude otpušteno čak 20-30 hiljada zaposlenih i da ne bude planirane kupovine tri miliona Envidijinih grafičkih kartica. Što će uticati na vrednost akcija Envidije, koje su već u izvesnom padu nakon vesti da nije izvesna realizacija dila sa kompanijom Open EjAj. Koja pak zavisi od sopstvenog dila sa Oraklom, što će reći da su svi u problemu koji je pak znatno skuplji od njih samih.
Upozorenje iz Nemačke
Kako god, ona dramatična upozorenja Pita Šifa, u nešto manje dramatičnom ali ne manje ozbiljnom tonu, ponavlja i BaFin, Federalna ustanova za finansijski nadzor nemačke vlade. U svom godišnjem izveštaju – prognozi za 2026. – Nemci navode da bi status dolara kao rezervne svetske valute mogao da bude doveden u pitanje već ove godine. I to iz tri razloga: zbog smanjene likvidnosti (jer je sve manje kupaca a sve je više prodavaca američkog duga, kao što je opomenuo i Piter Šif), zbog geopolitičkih šokova (a to se prevashodno odnosi na izgradnju BRIKS-ove finansijske infrastrukture) i zbog politizacije dolara, što je šifra za sukob Donalda Trampa i Federalnih rezervi, to jest vlasnika finansijskog ustrojstva Kolektivnog zapada. Što uključuje evropske vlasnike američkog duga na čiji „nekoordinisani, decentralizovani i postepeni štrajk“ – u smislu prestanka dalje kupovine američkog duga – „Fajnenšel tajms“ ukazuje kao na stvarnu pretnju dolaru.
Poziv Si Đinpinga
Iako tek treba da se vidi da li će biti i kako će izgledati najavljeni kolaps dolara, već se ozbiljno postavlja pitanje i šta dolazi posle.
Upravo će „Fajnenšel tajms“ ovih dana ukazati na poziv predsednika Kine Si Đinpinga – u komentaru u ”Ćušiju”, zvaničnom dvonedeljnom magazinu Komunističke partije za pitanja doktrine – da Kina razvije ”moćnu valutu” koja će moći da bude ”naširoko korišćena u međunarodnoj trgovini i investicijama, i stekne status rezervne valute”.
„Rojters“ je nedavno javio i da digitalni juan postaje sve zastupljeniji u međunarodnoj trgovini preko prototipa EmBridž platforme kao analoga Sviftu koji je brži, jeftiniji i – što je naročito važno – nezavisan od američkog dolara. A s tim u vezi i „Berliner cajtung“ donosi pojašnjenje da je upravo to ona paralelna – alternativna – finansijska infrastruktura čitavog BRIKS-a preko koje će se trgovati digitalnim valutama njegovih članica. Bez ikakvog uticaja dolara i potrebe da se kupuje američki dug.
Šta će to značiti za Ameriku i još postojeći svetski finansijski sistem? Zašto divlja cena zlata? I kada će izbiti nova ekonomska kriza?
O ovim su pitanjima u „Novom Sputnjik poretku“ govorili analitičar i narodni poslanik Branko Pavlović i ekonomista Bojan Dimitrijević.