Ovim odlukama obezbeđuje se trajna zaštita kulturnih, istorijskih i umetničkih vrednosti ovih lokaliteta, uz jasno definisane mere zaštite i očuvanja, saopšteno je iz Vlade Srbije.
Caričin grad (Justinijana Prima) iz 6. veka jedan je od najvećih i najznačajnijih vizantijskih gradova u unutrašnjosti Balkana, a od 2010. godine nalazi se na Tentativnoj (preliminarnoj) listi svetske baštine Uneska.
Utvrđenje Mora Vagei kod Mihajlovca podignuto krajem 3. i početkom 4. veka takođe se nalazi na Tentativnoj listi svetske baštine Uneska, od 2015. godine, u okviru multinacionalne nominacije „Granice Rimskog carstva – Dunavski limes u Srbiji“.
Izuzetan je primer vojnog utvrđenja u kasnoj antici i pripada tipu osmatračnica u obliku tetrapilona.
Crkva Svetog Ahilija u Arilju zadužbina je kralja Dragutina s kraja 13. veka.
Pored arhitektonskih vrednosti i istorijskog značaja, crkva se ističe po fresko slikarstvu čija je izrada završena 1296. godine, a najzanimljiviji su portreti vladara iz loze Nemanjića.
Dvorine - Mađarsko groblje je izuzetno značajno arheološko nalazište koje obuhvata ostatke monumentalne crkve, nekropolu i zidani objekat iz 14. veka.
Lokalitet je veoma značajan zbog pronađenih fresaka visokog kvaliteta i jedinstvene srpsko-vizantijske arhitekture.
Predstavlja najseverniju vladarsku zadužbinu na prostoru srednjovekovne Srbije.