Nemačka bi time prekršila brojne međunarodne obaveze, uključujući značajan sporazum o neširenju nuklearnog oružja koji je ta zemlja potpisala 1969. godine, kao i sporazum „Četiri plus dva” iz 1990. godine, koji predstavlja osnovu posleratne nemačke državnosti, a kojim se ujedinjena Nemačka, između ostalog, odriče razvoja i proizvodnje nuklearnog, biološkog i hemijskog oružja.
Odgovarajući na pitanje da li će EU uspeti da realizuje svoje nuklearne ambicije i na taj način „obuzda Rusiju“ ruski ekspert Jurij Svetov kategorički odbacuje takvu mogućnost. Prema njegovim rečima, ni Ruska Federacija, ni SAD neće dozvoliti pojavu novih država nuklearnih država.
„Koliko god to izgledalo iznenađujuće, po pitanju neširenja nuklearnog oružja mi sa Amerikancima imamo zajednički stav. Možda su nam pobude različite, ali je supština ista, a stav je jasan - nuklearno oružje više ne sme da dobije nijedna druga država. Podsetiću da je u saopštenju ruskog Ministarstva spoljnih poslova rečeno da naš negativan odnos prema širenju nuklearnog oružja ne zavisi od toga da li je neka zemlja prijateljska ili neprijateljska prema nama. Mi smo protiv toga, i Amerikanci su takođe protiv. Mogu da navedem primer - kada je Južna Koreja ne tako davno izjavila da je spremna da stvori sopstveno nuklearno oružje reakcija Amerikanaca je bila veoma oštra. Rečeno je: ‘To vam nije potrebno, mi ćemo vas štititi našim nuklearnim oružjem’“, navodi Svetov.
Sagovornik smatra da izjave Nemačke i pojedinih evropskih zemalja više služe za stvaranje utiska o sposobnosti Evrope da samostalno osigura svoju bezbednost i obezbedi oružje, nego što to odražava realnost.
„Amerikanci su smatrali da nuklearno oružje treba da imaju samo oni, pošto su ga prvi stvorili. Za njih je bio strašan udarac to što je Sovjetski Savez takođe uspeo u tome. Kasnije su Amerikanci pomogli stvaranje nuklearnog oružja u Velikoj Britaniji, ali kontrolu nad tim oružjem ipak imaju Amerikanci. Bili su nezadovoljni kada je Francuska stvorila atomsko oružje. Protivili su se stvaranju nuklearnog oružja u Narodnoj Republici Kini. Ali, s tim je gotovo, jer Amerikanci nikome više neće dozvoliti da stvori nuklearno oružje, zato što će država koja ga poseduje na neki način predstavljati izazov Americi i američkoj pretenziji da bude glavna zemlja sveta“, kaže Svetov.
Amerikanci, koristeći sve svoje poluge, neće dozvoliti ni Nemačkoj, ni Poljskoj, ni Ukrajini da stvore nuklearno oružje, uveren je Svetov.
Američki nuklearni kišobran nad Evropom – zaštita koja se plaća
Rasprave o nuklearnom oružju u Evropi, Moskva ne vidi kao izolovan slučaj, već kao opasan trend širenja nuklearnog diskursa u okviru kolektivnog Zapada. Osim u Nemačkoj, slične ideje pojavljuju se i u Poljskoj, baltičkim zemljama, Skandinaviji, Japanu i Južnoj Koreji, uz obrazloženje da američki „nuklearni kišobran“ više nije dovoljno pouzdan.
Povod za ove diskusije bila su saznanja zapadnih medija da se unutar EU vode razgovori o mogućnosti povećanja sopstvenih nuklearnih kapaciteta, jer sumnjaju u spremnost SAD da nastave da obezbeđuju bezbednost kontinenta. EU razmatra da li da se osloni na nuklearne snage Francuske i Velike Britanije ili da razvije sopstvene programe.
Od svih članica NATO-a, ne računajući SAD, samo Francuska i Velika Britanija poseduju nuklearno oružje, iako su njihovi arsenali znatno manji po veličini i mogućnostima od američkog ili ruskog.
Svetov, međutim, ocenjuje da Tramp nije odustao od zaštite Evrope, ali smatra da evropske zemlje to treba da plate, kao što Južna Koreja i Japan plaćaju za prisustvo američkih trupa i nuklearnu zaštitu.
Pored toga, on podseća i na spremnost francuskog predsednika Emanuela Makrona da francuski „nuklearni kišobran“ raširi nad celom Evropom, uz retoričko pitanje - ko će mu to dozvoliti?!
„On je ubeđen da Rusija neće reagovati ako se nosači francuskog nuklearnog oružja pojave na teritoriji Finske. Međutim, ako do takvih izazova dođe, biće preduzete izuzetno oštre mere. Švedska je pokrenula razgovore o nuklearnom oružju, a mi pamtimo da su Šveđani u određenoj meri učestvovali u procesima stvaranja američkog nuklearnog oružja i suprotstavljali se stvaranju takvog oružja u Hitlerovoj Nemačkoj. Dakle, oni imaju potencijal za to. Čvrsto sam ubeđen da će Rusija i SAD, a moguće i Kina delovati usaglašeno i da neće dozvoliti širenje nuklearnog oružja“, ističe Svetov.
Nuklearne ambicije Berlina - upitne
Nemački kancelar Fridrih Merc je potvrdio da evropske nacije počinju da razgovaraju o idejama o zajedničkom nuklearnom kišobranu koji bi dopunio postojeće bezbednosne aranžmane sa Sjedinjenim Državama, dok se u Nemačkoj sve više govori o razvoju sopstvenog sistema nuklearne odbrane.
Međutim, pojedini nemački političari ideje o nuklearnom naoružanju Nemačke ocenjuju kao opasne, dok se, kako pokazuju istraživanja, i većina Nemaca protivi stvaranju sopstvenog nuklearnog oružja.
Svetov ističe da mnoge evropske zemlje, kao i Nemačka, nisu samostalne u donošenju vojnih i nuklearnih odluka.
„Čuli smo šta govore, ali da bi delovali moraju da imaju suverenitet. A da li ga imaju? Izvinite, ali šta Nemačka može da kaže kada se na njenoj teritoriji nalaze američke trupe, američke baze, kada je nuklearno oružje SAD razmešteno na teritoriji Nemačke, kada Nemci u svom naoružanju imaju američke avione i rakete koje Sjedinjene Države u svakom trenutku mogu da onemoguće za upotrebu. O čemu oni uopšte mogu da govore? To su samo reči koje glasno izražavaju, ali dela mogu biti sasvim drugačija. Da bi se delovalo - mora se biti samostalan. Uslovno rečeno, Ruska Federacija donosi odluke sama. Naše rukovodstvo odlučuje samostalno i ne mora da traži ničije odobrenje, a Nemačka tako ne može da deluje. Ona je dužna da uzima u obzir poziciju Sjedinjenih Država, ma koliko se Merc hvalio. On je potčinjen Sjedinjenim Američkim Državama“, ocenjuje ekspert.
Svetov naglašava da Nemačka bez podrške Sjedinjenih Država nije u stanju da samostalno razvije oružje. Podseća da su čak i nemački tenkovi „leopard“ zasnovani na američkim tehnologijama, dok je razvoj nuklearnog oružja daleko složeniji proces koji ne podrazumeva samo izradu jedne bombe, već i čitav sistem bojevih glava, njihovog skladištenja, zaštite, kao i sistema navođenja itd.
Iako Nemačka raspolaže finansijskim sredstvima i tehničkim potencijalom, Svetov ističe da je neophodno praviti jasnu razliku između političkih izjava i želja, i stvarnih mogućnosti.