„Ministarstvo visokog obrazovanja Avganistana objavilo je da je vrhovni vođa Islamskog emirata Hibatulah Akundžada odobrio formiranje odeljenja za 'proročku medicinu'“, navodi se u članku.
Proročka medicina u islamu je zbirka saveta o lečenju bolesti i higijeni, zasnovanih na medicinskom iskustvu proroka Muhameda, zapisano je u hadisu, podseća portal.
Pored toga, ona obuhvata prevenciju bolesti, prorokove preporuke o umerenoj ishrani i pravilan unos hrane. Takođe uključuje lečenje lekovitim biljem i drugim lekovima, među kojima su posebno popularni med, maslinovo ulje, crni kim, beli luk, đumbir, aloe i sena, prenosi portal.
Kako ističe portal, Ministarstvo veruje da će odeljenja za proročku medicinu igrati važnu ulogu u razvoju medicinskih nauka i obuci kvalifikovanih medicinskih radnika širom zemlje.
„Jedno od glavnih načela proročke medicine je njena duhovna komponenta: isceljenje pacijenta čitanjem Kurana, ali i izbegavanje hirurške intervencije kad god je to moguće“, dodaje se u članku.
Ovakav vid medicine preporučivan je za lečenje bolesti puštanjem krvi pijavicama, kao i kauterizacijom, što je Muhamed prepoznao kao korisno, ali je bio ambivalentan prema tome, ističe portal.
Autori priručnika o proročkoj medicini nisu bili lekari, već teolozi koji su sakupljali i objašnjavali Muhamedove savete, navodi portal.
U XVI veku priznati stručnjak za muslimanske nauke Dželaledin Abdrahman es Sujuti, autor brojnih traktata na različite teme, napisao je jednu od najpopularnijih knjiga o savetima Muhameda za lečenje bolesti – „Medicina proroka“.
Pogledajte i: