„Ovo je potpuno nedopustivo i svedoči o pristrasnosti Sekretarijata UN. To je skandalozna izjava“, naglasio je Ljubinski u intervjuu za ruske medije.
Gutereš je dan ranije izjavio da je Sekretarijat UN zaključio da pravo naroda na samoopredeljenje nije primenljivo u situaciji na Krimu i u Donbasu.
Pored toga, zamenik ruskog ministra je skrenuo pažnju na intenzivno naoružavanje Berlina.
Berlin se intenzivno naoružava
Istovremeno, Ljubinski je ukazao da Berlin pod izgovorom „obuzdavanja Rusije“ sprovodi programe intenzivnog naoružavanja i prilagođavanja infrastrukture vojnim potrebama.
Kako je istakao, u Nemačkoj su objavili nameru da Bundesver pretvore u najjaču konvencionalnu armiju u Evropi.
„Što je, inače, s velikim zaprepašćenjem primljeno u nekim susednim zemljama“, dodao je on.
O dijalogu s Berlinom
Izjave ruske strane o spremnosti da obnovi isporuke gasa preko funkcionalnog cevovoda „Severnog toka“ ostale su bez reakcije sa strane Nemačke, rekao je Ljubinski.
Moskva ne vidi nikakve izglede za povratak zdravom energetskom dijalogu sa Berlinom, a ruska strana nema planove da bilo koga ubeđuje, poručio je on.
„Smatram da je važno da naglasim: nikoga nećemo ubeđivati. Ne vidim perspektivu za povratak zdravom energetskom dijalogu s Berlinom, tamo su doneli svoj izbor koji je štetan za nacionalnu ekonomiju“, kazao je zamenik ministra.
Prema njegovim rečima, Berlin ignoriše ekonomsku svrsishodnost, uprkos suprotnom efektu antiruskih sankcija.
Zamrznuta ruska sredstva
Kako je ukazao Ljubinski, Berlin je svojim merama zamrzavanja suverenih sredstava i nacionalizacije ruskih preduzeća doveo u pitanje svoju reputaciju.
„Delovanje nemačkih vlasti u potpunosti je diskreditovalo njihovu bivšu reputaciju kao ‘poštenog posrednika’“, naglasio je diplomata.
Prema njegovim rečima, u Nemačkoj su zamrznuta ruska suverena sredstva u iznosu od oko 3,42 milijarde evra. Nedavno su nemačke vlasti zagovarale korišćenje ovih sredstava kao beskamatnog „reparacionog kredita“ kijevskom režimu, uz tvrdnju da to ne bi bilo kršenje prava imovine.
Pored toga, interesi krupnog ruskog biznisa su narušeni. Preduzeće „Gasprom Nemačka“ je nacionalizovano, dok su nemačke vlasti uvele eksterno upravljanje nad nemačkom imovinom u kompaniji „Rosnjeft“.
Nuklearno oružje
Rusija prati ispunjavanje obaveza Nemačke o odricanju od proizvodnje i posedovanja nuklearnog, biološkog i hemijskog oružja.
„Pažljivo nadgledamo korake nemačkih vlasti kako bismo utvrdili njihovu usaglašenost sa međunarodnim obavezama Nemačke, posebno sa ‘Dogovorom 2+4’, u kome je zabeleženo da se nemačka vlada odriče proizvodnje, posedovanja i raspoređivanja nuklearnog, biološkog i hemijskog oružja“, zaključio je Ljubinski.
Podsetimo, nakon pokretanja Specijalne vojne operacije, zemlje EU i G7 blokirale su približno polovinu ruskih deviznih rezervi. Više od 200 milijardi evra nalazi se u EU, prvenstveno na računima kod „Juroklira“, jednog od najvećih svetskih sistema za kliring i obračune, sa sedištem u Belgiji.
Teroristički napadi na „Severni tok“ i „Severni tok 2“ dogodili su se 26. septembra 2022. godine. Nemačka, Danska i Švedska nisu isključile mogućnost sabotaže.
Više o sabotaži „Severnih tokova“ pročitajte u tekstu niže:
Pogledajte i: