Povodom izjave nemačkog ministra odbrane Borisa Pistorijusa da Berlin više nije u mogućnosti da Ukrajini isporučuje dodatne sisteme PVO „patriot“ i rakete za njih, jer su nemačke rezerve praktično iscrpljene, eksperti kažu da je Nemačka dostigla realne granice svojih mogućnosti, jer je „patriot“ izuzetno složen i skup sistem, koji se ne može brzo proizvesti.
„Sistem ‘patriot’ je danas najsavremeniji sistem na zapadnoj hemisferi. Mnoge zemlje NATO-a su se na njega oslonile u periodu kada su Sjedinjene Američke Države igrale ključnu ulogu u NATO-u, a danas obustavljaju bespovratnu vojnu pomoć, pa zemlje NATO-a sada moraju same da finansiraju te isporuke. Jedna raketa košta oko milion i po do dva miliona dolara, a za jedan kompleks potrebno je osam takvih raketa. To je 16 miliona dolara samo za jedan borbeni komplet jedne baterije“, kaže ruski vojni ekspert, pukovnik Anatolij Matvijčuk.
Nemačka je već predala Ukrajini više od trećine svog arsenala ovih sistema i sada joj je prioritet očuvanje sopstvene odbrambene sposobnosti, ali će nastaviti sa isporukama drugih PVO sistema, poput nemačkog kompleksa „iris T“.
Zbog visoke cene i ograničenih zaliha, sličan problem imaju i druge zemlje NATO-a, poput Danske, Francuske, Velike Britanije i Poljske, koje će takođe verovatno prestati s isporukama, dodao je ekspert.
Smanjenje isporuka znači da će, ionako „raštimovana“ ukrajinska PVO postati još slabija.
„Ukrajinska PVO, kao jedinstven sistem protivvazdušne odbrane, danas ne postoji. Postoje razni sistemi koji su im isporučeni — to su, između ostalog, i ‘iris T’ i 'patrioti’, ali oni zbog svoje različitosti ne čine jedinstven sistem. Danas Ukrajina čak i takve gradove kao što su Kijev, Lavov i drugi teško pokriva i štiti“, ocenjuje ekspert.
„Šargarepa“ postala preskupa i za sponzore rata
Na pitanje kakve posledice će imati odluka Nemačke na Specijalnu vojnu operaciju, pukovnik objašnjava da smanjenje isporuka protivvazduhoplovnih sistema Ukrajini znači da će ruske rakete — „iskanderi“, „kinžali“, „cirkoni“, kao i dronovi, moći još lakše da pogađaju ciljeve.
Time se dovodi u pitanje i američka šema – PURL - po kojoj evropski saveznici kupuju oružje od SAD, a zatim ga šalju Ukrajini.
„Ni Sjedinjene Američke Države nisu spremne da, čak ni za novac, dopunjavaju resurse ‘patriota' u Evropi, zbog njihove ograničene količine čak i u SAD. Njihova proizvodnja je veoma tehnološki složen i dugotrajan proces, i SAD još nisu pristupile masovnoj proizvodnji. Amerikanci sada rade modernizaciju koja se tiče mogućnosti uništavanja hipersoničnog oružja, ‘patrioti’ potrebni i njima“, zaljkučio je Matvijučuk.
Prošlog jula, predsednik SAD Donald Tramp je najavio novu šemu vojne pomoći Ukrajini: Vašington bi prodavao oružje evropskim saveznicima NATO-a, koji bi ga plaćali i prebacivali Kijevu. Nemačka je bila jedna od prvih koja je podržala ovu inicijativu. Prvi paket je trebalo da uključi ne samo rakete, već i baterije „patriot“. Pretpostavljalo se da će nakon njihovog prebacivanja Sjedinjene Države dopuniti evropske arsenale.
Moskva smatra da isporuke oružja Ukrajini ometaju rešenje i direktno uvlače zemlje NATO-a u sukob i poručuje da će svaka pošiljka koja sadrži oružje za Kijev bila legitimna meta ruske vojske.
U svakom slučaju, sve ovo znači da NATO strategija „šargarepe i štapa“ prema Ukrajini dostiže svoj logičan kraj. Visokotehnološko oružje – u ovom slučaju „šargarepa“ - postaje preskupa i za same sponzore rata. Ukrajina će nastaviti da dobija vojnu podršku od evropskih zemalja, ali u drugačijem formatu – pre svega, dobijaće municiju, bespilotne letelice, remont i modernizaciju postojećeg naoružanja, a ne isporuke ekskluzivnih sistema poput „patriota“.