MULTIMEDIJA

Riznica carskih znamenja srpskih vladara - u srcu prestonice

Kruna cara Cara Dušana, žezlo Svetog Save, insignije kralja Petra - samo su deo riznice carskih znamenja srpskih vladara koji se mogu videti u Muzeju u centru Beograda.
Sputnik
1 / 24
Riznica Istorijskog muzeja Srbije, od pre nekoliko dana bogatija je za još jedno "blago" - idealnu repliku krune kralja Tvrtka Prvog Kotromanića izloženu u okviru okviru izložbe „Čekajući stalnu postavku”
2 / 24

Rekonstrukciju mogućeg izgleda krune kralja Tvrtka Prvog Kotromanića izradio je filigranista Goran Ristović Pokimica u konsultacijama sa arheologom Markom Aleksićem.

3 / 24
Kruna je urađena od pozlaćenog srebra i ukrašena slatkovodnim biserima, ametistima, rubinima, turmalinima, granatima i smaragdima
4 / 24

Tvrtko Prvi Kotromanić vladao je od 1353. do 1391. godine. Pod njegovom vlašću bosanska srednjevekovna država je doživela svoj vrhunac

5 / 24
Potomak svetorodne loze Nemanjića preko kralja Dragutina pokušao je da spoji dve glavne srpske srednjovekovne države Bosnu i Rašku. Za mesto svog krunisanja, izabrao je manastir Mileševa. Pravoslavnim pomazanjem u carskoj lavri( u kojoj su bile mošti Svetog Save), na Mitrovdan 1377. godine, uzdigao se na presto kralja Srba, Bosne i Primorja pod imenom Stefan
6 / 24

O svom krunisanju u srpskoj svetinji, kralj Tvrtko piše u svojoj diplomatskoj prepisci- povelji Dubrovčanima iz 1378 gde između ostalog kaže "I tamo išavši okrunjen bjeh od Boga darovanom mi krunom na kraljevstvo praroditelja mojih, da budem u Hristu Isusu pobožan i od Boga postavljeni Stefan, kralj Srbima i Bosni i Pomorju i Zapadnim stranama"

7 / 24

Kruna je izrađena prema analogijama iz datog perioda, s posebnim osvrtom na zavetnu anžujsku krunu iz 14. veka. Ljiljan, kao osnovni motiv anžujske vladarske kuće, još ranije je usvojen kao vladarski simbol u srpskim zemljama.

8 / 24
Ljiljan ili krin u hrišćanstvu simbolizuje Bogorodicu. Kruna s ljiljanima se pojavljuje i na kovanicama kralja Tvrtka a sam cvet dominira grbom ove dinastije. Grb Kotromanića u srpskoj srednjovekovnoj heraldici po važnosti odmah je uz grb Nemanjića.
9 / 24
Nije slučajno što je za mesto izlaganja krune izabran deo postavke posvećen Boju na Kosovu, kada se zna, da je kralj Tvrtko, 1389. na Vidovdan, poslao svog najboljeg vojskovođu vojvodu Vlatka Vukovića, koji je kao glavnokomandujući bosanskog odreda komandovao levim srpskim krilom.
10 / 24

Postavka izložbe je obogaćena i replikom ručnog krsta – stavroteke Svetog Save i kopijom studeničkog krsta sa severnih vrata Bogorodičini crkve iz vremena velikog župana Stefana Nemanje

11 / 24

Repliku ručnog krsta – stavroteke Svetog Save takođe je izradio filigranista Goran Ristović Pokimica po uzoru na original koji se čuva u Muzeju katoličke dijeceze Bordžija u Pijenci.

12 / 24
Replika je urađena od pozlaćenog srebra i ukrašena slatkovodnim biserima, gorskim kristalom, ametistima i safirima
13 / 24
Krst na kojem piše "Sava prvi arhiepiskop i patrijarh srpski" čuva se u ovom muzeju kao dar pape Pija Drugog.
14 / 24
Relikvija potiče iz riznice manastira Žiča, odakle ju je udovica Lazara Brankovića sklonila na dvor svog oca Tome Paleologa, despota Moreje, u strahu od osmanskog nadiranja. Iz istih razloga, njen otac je 1461. godine relikviju preneo u Italiju, gde se od tada čuva.
15 / 24
Kopiju studeničkog krsta, jednog od poznatih simbola srpskog graditeljstva i kulture iz vremena velikog župana Stefana Nemanje, izradio je vajar Vladimir Jablanović.
16 / 24
Diskoobrazna kamena kompozicija urađena je po uzoru na čuvenu predstavu studeničkog krsta koji se nalazi iznad severnih vrata Bogorodičine crkve i od iste vrste mermera.
17 / 24

U delu prostorije gde je izložena kopija studeničkog krsta, posetioci mogu videti olovni pečat velikog župana Stefana Nemanje iz druge polovine 12. veka i rekonstruisano Žezlo Svetog Save

18 / 24
Deo izložbe posvećenom srpskim srednjovekovnim vladarima, kroz veliki broj rekonstrisanih kruna i odeždi, poput nekog vremeplova, vraća posetioca u prošlost "pripovedajući" o istoriji srpskog naroda
19 / 24

Pa se tako pod svodom Muzeja može videti kako su izgledale krune cara Dušana, despota Stefana Lazarevića, kralja Milutina, kraljice Simonide…

20 / 24
Postavka izložbe je od samog otvaranja zamišljena kao živ projekat koji se vremenom dopunjuje
21 / 24
Pored kruna, izložene su i rekonstrisane odežde srednjevekovnih vladara i vladarki, kao i oklop cara Dušana iz vremena bitke kod Velbužda 1330.
22 / 24
Izložba pruža posetiocima priliku da iz prve ruke sagledaju bogato kulturno i političko nasleđe Srbije.
23 / 24

Pored eksponata vezanih za srednjevekovnu vlastelu, Istorijski muzej je pred posetioce izneo i najvrednije predmete iz svojih zbirki koji su deo zaostavštine dve novovekovne srpske dinastije – Karađorđević i Obrenović

24 / 24

Jedan od eksponata su Krunidbene insignije kralja Petra koje su odlukom Vlade Srbije utvrđene za kulturno dobro od izuzetnog značaja

Komentar