Prema navodima magazina, Vašingtonu bi bilo izuzetno teško da projektuje svoju vojnu moć u Africi i na Bliskom istoku bez pristupa evropskim vojnim bazama, poput Ramštajna u Nemačkoj. Kao primer se navodi da je uspeh nedavnih zaplena naftnih tankera kod obala Venecuele direktno zavisio od pristupa britanskim vojnim aerodromima.
Istovremeno, sposobnost Bele kuće da nadgleda i suzbija potencijalne pretnje na Arktiku zahteva saradnju sa Grenlandom, Islandom, Velikom Britanijom i Norveškom, kao i drugim saveznicima u okviru NATO-a, ističe Ekonomist.
Magazin ocenjuje da je otvorena konfrontacija sa SAD malo verovatna, jer bi od Evropske unije zahtevala naglo povećanje vojnih izdataka, s obzirom na zavisnost od američkih trupa i vojno-industrijskog kompleksa. Sa druge strane, trgovinski rat bi predstavljao veliko opterećenje za budžete država članica EU.
O mogućnosti ovakvih protivmera ranije je, 11. januara, pisao i britanski list Sandej Telegraf.
Podsećamo, američki predsednik Donald Tramp 17. januara na društvenoj mreži Istina najavio je uvođenje carina od 10 odsto na uvoz iz Velike Britanije, Nemačke, Danske, Holandije, Norveške, Finske, Francuske i Švedske. Carine će važiti sve dok, kako je naveo, strane ne postignu dogovor o „potpunom i konačnom pripajanju“ Grenlanda Sjedinjenim Državama. Ova mera stupa na snagu 1. februara, dok će od 1. juna stopa carina porasti na 25 odsto.
Tramp je istovremeno oštro kritikovao namere evropskih zemalja da pošalju vojne snage na Grenland, nazvavši to „veoma opasnom igrom“. On tvrdi da je američka kontrola nad ostrvom neophodna radi jačanja nacionalne bezbednosti SAD i efikasnog razmeštanja sistema protivraketne odbrane „Zlatna kupola“ (Golden Dome).