MULTIMEDIJA

Trajna opomena! Jasenovac – jedan od najmonstruoznijih logora smrti u okupiranoj Evropi

Povodom osamdesete godišnjice od herojskog proboja logoraša iz logora Jasenovac, u centru Beograda je otvorena izložba, koja svedoči o stradanju u jednom od najmonstruoznijih logora smrti u okupiranoj Evropi
Sputnik
1 / 24

Povodom osamdesete godišnjice oslobođenja sistema logora Jasenovac u Domu Narodne skupštine otvorena je izložba - „Jasenovac – trajna opomena“

2 / 24

Stručnjaci Muzeja žrtava genocida su na izložbi predstavili deo arhivske građe koju baštine u svojim zbirkama i fondovima, a koja svedoči o životu, smrti, borbi i stradanju logoraša u Jasenovcu

3 / 24

Autentični predmeti, video snimci, fotografije, dokumenta, samo su neki od izloženih eksponata

4 / 24

Govoreći na otvaranju, autor izložbe, izvršni direktor Muzeja žrtava genocida Nikola Miloševski je istakao da je Jasenovac bio „najveće mesto stradanja srpskog, jevrejskog i romskog naroda na teritoriji NDH”

5 / 24

Uprkos tome što su na teritoriji NDH postojali i drugi logori, Jasenovac svakako predstavlja jedan od najmonstruoznijih logora smrti u okupiranoj Evropi tokom Drugog svetskog rata.

6 / 24
Već u prvim nedeljama svog postojanja, državni sistem Nezavisne Države Hrvatske ozakonio je teror nad pripadnicima srpskog naroda nizom pravnih akata čiji je temelj Zakonska odredba za odbranu naroda i države, doneta 17. aprila 1941. godine.
7 / 24
U jasenovački sistem logora najvećim brojem dovođeni su Srbi, a zatim i Jevreji, Romi i politički protivnici drugih nacionalnosti, oba pola i svih uzrasta
8 / 24
Dolazak novih zatočenika gotovo je uvek bio praćen batinanjem i temeljnom pljačkom imovine,
9 / 24
Protežući se duž obala Save, celokupan sistem koncentracionih i logora smrti Jasenovac zauzimao je površinu od oko 210 km2. Izolovani teren na kojem je jasenovački logorski sistem izgrađen, oivičen rekom i močvarama, pružao je zaštitu od mogućih napadana logor
10 / 24

Smrt je bila drugo ime logora. Ustaše su se gotovo takmičile u smišljanju što monstruoznijih načina ubijanja. Sadistička ubistva smatrana su poželjnim, te su tako zločinci žrtve ubijali udarcima maljem, sekirom, budakom...

11 / 24

Potvrdu monstruoznosti stradanja u sistemu logora Jasenovac pruža i činjenica da ni najmlađi nisu bili pošteđeni.

12 / 24
Jedna od potresnijih izloženih fotografija prikazuje ubijanje srpskih civila na kućnom pragu nastalu leta 1942. na teritoriji Kozare
13 / 24
Glad u logoru je bila sveprisutna. Svedočanstva preživelih ukazuju da je zatočenicima dnevno sledovalo svega 150 do 200 grama plesnivog kukuruznog hleba ili oko 100 grama kukuruznog brašna razmućenog u vodi
14 / 24
Prinudni rad u logoru bio je deo svakodnevice zatočenika i imao je za krajnji cilj uništenje ljudskih života.
15 / 24
Pored fotografija izloženih na panoima, posetioci izložbe mogu pogledati i film koji prikazuje strahote stradanja civilnog stanovništva u Nezavisnoj državi Hrvatskoj
16 / 24

Izložba je svojevrsni istorijski čas, gde izloženi predmeti "pripovedaju" o stradanju u logora smrti Jasenovac, simbolu genocida koji su počinile vlasti Nezavisne Države Hrvatske

17 / 24

Zločini koje je državni sistem NDH počinio nad pripadnicima srpskog, jevrejskog i romskog naroda u Drugom svetskom ratu, nedvosmisleno ispunjavaju sve kriterijume definicije genocida

18 / 24
Izložba se sastoji iz dve celine, od kojih se prva bavi logorom tokom njegove istorije od avgusta 1941. do maja 1945. godine a drugi deo izložbe se bavi ustaškom bolnicom u Jasenovcu
19 / 24
Ustaška bolnica u Jasenovcu formirana je krajem oktobra/početkom novembra 1942. godine, a predstavljala je ograđen skup kuća, radionica, štala i drugih pomoćnih objekata koji su pripadali srpskim porodicama Trivunčić i Klincom.
20 / 24

Napredovanje jedinica Crvene armije i Narodnooslobodilačke vojske Jugoslavije sa istoka, kod uprave logora je izazvalo strah od odgovornosti, te su otpočeli sa sistematskim uklanjanjem tragova svojih zločina i likvidacijom preostalih zatočenika

21 / 24

Ubrzana likvidacija zatočenika, navela je jednu od poslednjih grupa logoraša da krenu u proboj logora. Šest stotina očajnih ljudi krenulo je 21. aprila 1945. u juriš ka slobodi. Proboj je preživelo njih 117. Jedan od njih je i Jovan Živković čija vojna knjižica deo postavke

22 / 24
U svom izveštaju nastalom nakon Drugog svetskog rata, Zemaljska komisija za utvrđivanje zločina okupatora konstatovala je da je Jasenovcu stradalo 500 do 600.000 ljudi, uz napomenu da se tačan broj žrtava nikad neće moći utvrditi
23 / 24
Izložba „Jasenovac – trajna opomena” , u organizaciji Muzeja žrtava genocida i uz podršku Ministarstva kulture, biće otvorena u centralnom holu Skupštine Srbije do kraja januara
24 / 24

Zainteresovani posetioci mogu da se obrate Grupi za edukaciju Narodne skupštine na brojeve telefona 011/3026-273 i 011/3026236.

Komentar