Ovo za Sputnjik, komentarišući odluku Stejt departmenta da od 21. januara obustavi obradu imigrantskih viza za 75 zemalja, među kojima su i Albanija i takozvano Kosovo, kao i Makedonija, Crna Gora, ali ne i Srbija, kaže Obrad Kesić, šef Misije BiH pri Evropskoj uniji, odličan poznavalac prilika u SAD:
„Albanci su uživali privilegije nasleđene iz devedesetih godina. Tome je došao kraj. Tramp je ovim potezom ispunio svoje predizborno obećanje“.
Stejt department zahteva od konzularnih predstavništava SAD da primenjuju široke nove smernice za proveru u okviru takozvane odredbe o "javnom teretu" u imigracionom zakonu.
Uredba se odnosi na mnogo čvršću kontrolu ulaska, odnosno, ostanka u zemlji.
Vize žrtvama „srpske agresije“
Kada je reč o građanima Albanije i takzvanog Kosova, Kesić objašnjava da je reč o ljudima koji su stekli pravo na boravak u Americi preko porodice, nekoga ko ih je pozvao da dođu i za njih garantovao. Onima koji, takođe, posle nekog vremena, mogu da traže stalni boravak.
„Devedesetih godina je postojala percepcija, pogotovo u Stejt departmentu, da su na neki način Albanci, Bošnjaci i u manjoj meri Hrvati bili žrtve raspada bivše Jugoslavije i žrtve, kako su oni to nazivali, srpske agresije. Zbog toga, mnogi su mnogo lakše u tom periodu ulazili u SAD. A kad su došli, onda su, naravno, polako pravili papire i podršku da bi doveli i druge članove porodice“.
Kesić objašnjava da se u Americi dešava ono što smo videli u Engleskoj, ali i drugim zemljama, poput Irske. Veliki broj imigranata albanske nacionalnosti je obuhvaćen socijalnim programima. Državna pomoć se troši za plaćanje njihove kirije, pa i kupovine hrane, u mnogo većim procentima od drugih sa prostora Zapadnog Balkana.
Albanci u kriminalu
Postoji i dodati problem, kaže naš sagovornik:
„Značajan broj tih ljudi koji su došli takođe je uhapšen, osuđen zbog krivičnih dela. U pojedinim državama SAD jedan veliki procenat imigranata koji se hapse, mimo onih koji dolaze sa područja Centralne i Južne Amerike, poreklom je iz Albanije. Ili je sa prostora bivše Jugoslavije i albanske je nacionalosti“.
Kesić podvlači da, kada je reč o političkom delu ove odluke, nju treba posmatrati sa rezervom, jer je, siguran je, pre svega vezana za unutrašnju politiku i obećanja koja je predsednik Donald Tramp dao za vreme kampanje.
„On je rekao da će da osigura granice, da će da pročisti sve migrante i imigrante koji su dolazli u SAD, one koji su se bavili kriminalom ili koji su već bili osuđeni za krivična dela. Obećao je da će njih apsolutno odmah da deportuje ili stavi pod krivične procese“.
Slučaj Minesota pokrenuo lavinu
Ovaj korak, obustavljanje viza za čak 75 zemalja, veruje da je izazvao slučaj Minesota. U toj državi zabeležen je veliki broj prevara vezanih za državna sredstva, pogotovo savezna.
Slučaj je povezan sa Somalcima koji su došli kao imigranti, kao zaštićena nacionalna grupa. Uključili su se u vrlo ozbilnju prevaru, na razne načine su krivično odgovorni za proneveru više desetina miliona dolara, a neki štetu proceniju i na nekoliko stotina miliona američkih dolara.
Srbi ne treba da slave glasno
Kesić veruje da će ova odluka vrata SAD odškrinuti u većoj meri za Srbe, ali dodaje da to ne bi trebalo previše glasno slaviti, upravo zbog onih koji su već u SAD.
„To bi moglo da privuče pažnju, odnosno lobiranje od strane neprijateljski nastrojenih lobija iz bošnjačkih i albanskih zajednica, koji bi mogli da se poturde da i komšiji crkne krava. Tako da, za sad ne treba previše govoriti o političkom kontekstu, ali ovo je novonastala realnost što se tiče tradicionnih odnosa Amerike i sa prijateljima, i sa rivalima.
Džaba im srpski pasoš
Upitan kako posmatra činjenicu da će Albanci iz Srbije za američku vizu moći da apliciraju sa srpskim pasošem, da li će tako ipak moći da je dobiju, Kesić kaže:
„Nisu ni američke institucije naivne, zavisi odakle dolaze i kako predaju zahtev za vizu. Ako, na primer, iz Prištine neko ispunjava zahtev, a daje srpski pasoš, konzularni predstavnici će ga pitati zbog čega je odjednom prihvatljivo da se koristi pasoš Srbije, a nije prihvatljivo da Kosovo i Metohija bude deo Srbije u političkom kontekstu“.
Slična je situacija i sa onima iz Crne Gore i BiH, kojima su takođe ukinuta odobrenja za vizu, a koji imaju i srpski pasoš, jer se aplikacije odnose na adresu gde žive i rade.
Pogledajte i: