Do nje dolazi kada moždani regioni odgovorni za sluh ne uspevaju da pravilno komuniciraju sa oblastima koje generišu osećaj nagrade. U studiji objavljenoj u žurnalu "Trends in Cognitive Sciences" istraživači koji su prvi opisali ovo stanje objašnjavaju kako ono funkcioniše u mozgu i zašto bi moglo ponuditi širi uvid u to kako ljudi doživljavaju zadovoljstvo i sreću, piše "Science Daily".
"Sličan mehanizam mogao bi biti u osnovi individualnih razlika u odgovorima na druge stimulišuće nagrade. Istraživanje ovih kola moglo bi utrti put novim istraživanjima o individualnim razlikama i poremećajima povezanim s nagradom, kao što su anhedonija, zavisnost ili poremećaji u ishrani", rekao je autor Đozep Marko-Pajares, neuronaučnik sa Univerziteta u Barseloni.
Šta se dešava u mozgu
Da bi identifikovali ljude sa muzičkom anhedonijom, istraživački tim je kreirao standardizovanu procenu pod nazivom "Upitnik o muzičkoj nagradi iz Barselone" (BMRQ). Ovaj alat procenjuje koliku nagradu pojedinac pronalazi u muzici kroz pet dimenzija. One uključuju emocionalni odgovor, regulaciju raspoloženja, društveno povezivanje, fizičko kretanje poput plesa i želju za traženjem ili sakupljanjem novih muzičkih iskustava. Pojedinci sa muzičkom anhedonijom obično ostvaruju niske rezultate u svih pet kategorija.
Dokazi dobijeni bihejvioralnim eksperimentima i snimanjem mozga podržavaju ideju da ovo stanje potiče od slabe komunikacije između moždanih mreža. Ljudi sa muzičkom anhedonijom mogu bez poteškoća da prepoznaju i procesuiraju melodije, što pokazuje da sam slušni sistem funkcioniše normalno – oni jednostavno ne osećaju zadovoljstvo tokom tog iskustva.
Skeniranje mozga pomoću FMRI (funkcionalne magnetne rezonance) otkriva sličan obrazac. Dok slušaju muziku, ovi pojedinci pokazuju smanjenu aktivnost u krugu nagrađivanja, delu mozga koji obrađuje nagrade uključujući hranu, seks i umetnost, dok normalno reaguju na druge događaje s nagradom poput dobijanja novca. Ovo ukazuje na to da je sistem nagrađivanja netaknut, ali da nije efikasno povezan sa obradom muzike.
"Ovaj nedostatak zadovoljstva u muzici objašnjava se prekidom veze između kola nagrađivanja i slušne mreže – a ne funkcionisanjem samog kola nagrađivanja po sebi", rekao je Marko-Pajares.
Kava je veza između nagrade i zadovoljstva?
"Ako krug nagrađivanja ne radi dobro, dobijate manje zadovoljstva od svih vrsta nagrada. Ovde ističemo da možda nije važan samo angažman ovog kola, već i način na koji ono komunicira sa drugim regionima mozga koji su relevantni za obradu svake vrste nagrade", rekao je autor Ernest Mas-Erero sa Univerziteta u Barseloni.
Istraživači još uvek ne znaju tačno zašto neki ljudi razvijaju muzičku anhedoniju, ali čini se da doprinose i genetska struktura i životna iskustva. Nedavna studija koja je uključivala blizance otkrila je da genetika može biti odgovorna za do 54 odsto razlika u tome koliko ljudi uživaju u muzici.
Čak i među ljudima koji nemaju ovo stanje, osetljivost na nagrade uveliko varira. Uprkos tome, većina istraživanja o sistemu nagrađivanja u mozgu tretirala je zadovoljstvo kao nešto što je ili prisutno ili odsutno, a ne kao nešto što postoji na spektru. Sve više dokaza sugeriše da je ova pretpostavka netačna.
"Predlažemo da bi korišćenje naše metodologije za proučavanje drugih vrsta nagrada moglo dovesti do otkrića drugih specifičnih anhedonija. Moguće je, na primer, da ljudi sa specifičnom anhedonijom na hranu imaju određeni deficit u povezanosti između regiona mozga uključenih u obradu hrane i kola nagrađivanja", rekao je Marko-Pajares.
Tim sada sarađuje s genetičarima kako bi precizno odredili gene koji mogu doprineti muzičkoj anhedoniji. Takođe planiraju da istraže da li stanje ostaje stabilno tokom vremena ili se može menjati tokom života osobe – kao i da li se muzička anhedonija ili slična stanja na kraju mogu preokrenuti.
Pogledajte i: