Tako je u oktobru 2025. godine u odnosu na oktobar 2024. godine u Bosni i Hercegovini zabeležen rast plata od 16,2 odsto, u Srbiji od 12,3 odsto a u Hrvatskoj 9,7 procenata.
U Severnoj Makedoniji ostvaren je rast od 9,0 odsto, u Sloveniju 7,69 odsto, a u Mađarskoj 8,7 odsto, čime su, prema podacima sajta Trading Economics, zemlje Zapadnog Balkana i šireg regiona ubedljivo nadmašile razvijene ekonomije, uključujući Sjedinjene Američke Države, gde je rast plata iznosio oko pet odsto.
U Norveškoj su plate porasle za 5,48 odsto, u Portugaliji za 8,8 odsto, Poljskoj 7,1 odsto, Rumuniji 6,3 odsto.
Navodi se da je nekoliko razloga ključno za ovoliki rast plata u regionu a među njima su veliki rast minimalnih plata, nedostatak radne snage, inflatorni pritisci iz prethodnih godina, pokušaj poslodavaca da zadrže radnike kao i administrativne odluke vlada.
Stručnjaci su upozorili da visok nominalni rast plata ne znači nužno i veći životni standard, posebno ako ga prate visoka inflacija i rast troškova života, pa su istakli da realni efekat zavisi rasta cena, poreza i doprinosa kao i kupovne moći građana.
Upravo zato su naglasili da će ključni izazov u narednom periodu biti očuvanje realne vrednosti plata, a ne samo njihov nominalni rast.
Pogledajte i: