Prema njegovim rečima, ovaj događaj još jednom pokazuje da postoje snage koje nisu zainteresovane za mir i koje po svaku cenu nastoje da izazovu i prodube sukob. Kasteglione je istakao da je reč o napadu u kojem je korišćeno više od 90 dalekometnih bespilotnih letelica visoke preciznosti, usmerenih direktno na ličnu rezidenciju Vladimira Putina u Novgorodskoj oblasti, a ne na Kremlj ili moskovski region.
„Suočavamo se sa direktnim pokušajem atentata, sa svim posledicama do kojih bi moglo doći da je napad ostvario svoj cilj“, ocenio je argentinski analitičar.
On je podsetio i na oštre izjave ruskog ministra spoljnih poslova Sergeja Lavrova, koji je naglasio da će Rusija preispitati dogovore postignute u periodu otvaranja dijaloga i pregovora. Prema Kasteglioneu, napad je usledio u trenutku kada se činilo da je atmosfera postala mirnija i više usmerena ka pregovaračkom rešenju, što, kako kaže, ukazuje na nastavak sabotaže i sistematsko rušenje mirovnog procesa.
On je takođe izrazio uverenje da Ukrajina ne raspolaže kapacitetima za izvođenje napada takvih razmera bez podrške obaveštajnih službi Zapada.
„Da je Donald Tramp u tom trenutku vodio pregovore sa Putinom, informacija o pripremi napada ovakvog obima sigurno bi stigla do njega, i on to ne bi dozvolio“, smatra Kasteglione.
Prema njegovim rečima, broj potencijalnih aktera koji bi mogli da stoje iza ovakve operacije sve je manji, a „mračna uloga Velike Britanije postaje sve očiglednija“, budući da, kako tvrdi, najveći deo obaveštajnih podataka koje Ukrajina dobija potiče upravo iz Londona — na šta je, kako podseća, Rusija u više navrata ukazivala.