U nedelju 28. decembra na Kosovu i Metohiji će biti održani vanredni parlamentarni izbori a prognoze tamošnjih analitičara ukazuju da bi postizborna situacija mogla da bude ista kao i posle redovnih parlamentarnih izbora kada albanske stranke nisu uspele da sakupe većinu i da formiraju vladu.
Sa Beogradom da sa Srpskom ne
U odnosu na prethodnu izbornu kampanju tri albanske stranke su u svoj izborni program uvele, doduše ne tako glasno, i potrebu za dijalogom sa Beogradom, što navodi na pomisao da su neke od njih spremne na postizbornu saradnju sa Srpskom listom.
Politikolog Ognjen Gogić u startu odbija takvu mogućnost uz napomenu da je isuviše tereta stavljeno na ime Srpske liste od strane Aljbina Kurtija i Samoopredeljenja da bi se bilo koja od albanskih opozicionih stranaka usudila da sada priča o tome da Srpska lista bude njihov partner.
„Da su htele sa Srpskom listom u koaliciju bilo je prilike da opozicione albanske stranke naprave dogovor i sa njom u kom slučaju ne bi bilo vanrednih parlamentarnih izbora na KiM. Diskutabilno je i to da li će Srpska lista uspeti da osvoji svih deset poslaničkih mandata ili će kao i na prošlim izborima jedan ili dva mandata pripasti stranci Nenada Rašića. Sve je to neizvesno za sada,“ kaže naš sagovornik.
Po mišljenju Gogića, lako je moguće da se ponovi scenario sa prošlih izbora kada vlada nije mogla da se formira jer Samoopredeljenje nije našlo koalicionog partnera
„To što albanske opozicione strane u svom izbornom nametanju malo malo pa pomenu da je neophodan dijalog sa Beogradom i za dobrobit Kosova ne znači da su oni spremni na saradnju sa Srpskom listom iako je ona deklarisana kao jedina srpska politička opcija na KiM koju podržava Beograd,“ naglašava on.
Samo bez Kurtija
Za sada, ako se izume "Samoopredeljenja", dijalog sa Beogradom je uključen u program Demokratske partije Kosova (DPK), Demokratskog saveza Kosova (DSK) i Alijanse za budućnost Kosova (ABK).
Dr Aleksandar Lukić sa Instituta za političke studije naglašava da ko god dođe na vlast, odnosno ko god osvoji od tih prištinskih stranaka većinu, nijedna ne menja odnos prema Srbiji kao državi.
„Sve te strane ako se posmatra svi su oni za nezavisno Kosovo, odnosno za onu politiku koju promoviše Zapad. Ali u tom pogledu postoje određene razlike među njima sada, s obzirom na to da Zapad sada nije jedinstven. Imate globalistički Zapad i imate sada trampovski Zapad. Tako da bismo mogli da kažemo da bi Srbima odgovaralo više da pobede one partije u Prištini koje su više okrenute Sjedinjenim Američkim Državama, odnosno vladajućoj administraciji,“ smatra Lukić.
To svakako, kaže on, nije ova trenutna Kurtijeva vlada koju podržavaju ponajviše Berlin i London.
Proameričke albanske opcije
„Ako govorimo o tome šta bi Srbima najviše odgovaralo, mogli bismo da kažemo da bi nešto bolja situacija bila ukoliko bi došla ta opcija koja bi više sarađivala sa Amerikom, jer mi kao država možemo mnogo bolje da razgovaramo sa Trampovom administracijom, o svim pitanjima pa i o pitanju Kosova i Metohije, nego sa globalističkim igračima, odnosno globalističkim dubokom državom, koja je sada ponajviše prisutna u Briselu, Londonu, Berlinu...“ napominje Lukić.
Bilo bi dobro, dodaje on, da se skloni Kurti sa vlasti, i da dođe opcija partije njihovog bivšeg lidera Rugove, pa čak i Tačija.
„Mi vidimo da Tači ima određenu naklonost Amerike. Dakle, cenim da sa njima može razgovarati. To je jedini boljitak koji bi Srbi mogli da dobiju, a možda bi se formirala i Zajednica srpskih opština, ukoliko bismo napravili neki dogovor sa Amerikancima,“ zaključak je Lukića.
Ako se malo vratimo unazad treba da se setimo da su albanske stranke svojevremeno bile spremne na saradnju sa Srpskom listom sve do dolaska Kurtija na vlast. Srbi su svojevremeno bili deo vlade Hašima Tačija i Ramuša Haradinaja.