Različiti mirisi u šamponu mogu uticati na to kako doživljavate teksturu vaše kose. Miris ruža čini da vaša kosa izgleda svilenkastije, na primer, ističe Smit za „The Conversation“.
Čak je i naše iskustvo ukusa u velikoj meri određeno mirisom. Jogurti mogu delovati bogatije zbog svog mirisa, a ukusi poput maline ne dolaze iz receptora ukusa već iz interakcije nosa i jezika.
Aristotelovih pet čula više ne odražavaju tačno stvarnost, kaže Smit. On napominje da savremena istraživanja ukazuju na to da ljudi mogu imati između 22 i 33 čula.
,,Moj dugogodišnji saradnik, profesor Čarls Spens iz Krosmodalne laboratorije na Oksfordskom univerzitetu, rekao mi je da njegove kolege iz neuronauke veruju da postoji između 22 i 33 čula“, objašnjava Smit.
To uključuje propriocepciju, koja prati položaj udova; interocepciju, koja detektuje promene u telu; i osećaj samokontrole nad pokretom, koji je često oštećen kod pacijenata sa moždanim udarom.
Naš osećaj ravnoteže kombinuje informacije iz unutrašnjeg uha, očiju i propriocepcije. Putnici u avionu, na primer, doživljavaju nagib kabine tokom poletanja jer vid i vestibularni signali međusobno deluju.
Smit naglašava da vid, dodir i sluh stalno rade zajedno kako bi oblikovali naše iskustvo sveta.
Na Univerzitetu u Londonu, Centar za proučavanje čula istražuje ove interakcije. Projekti poput „Preispitivanje čula“ otkrili su kako zvuk sopstvenih koraka menja način na koji se osećamo u našim telima i kako audio vodiči mogu poboljšati naše pamćenje detalja umetničkih dela.
Smit navodi interaktivne izložbe poput „Razotkivena čula“ kao primere, gde posetioci sami istražuju iluzije, poput iluzije veličine i težine. Zaustavljanje i obraćanje pažnje na ove senzacije otkriva izvanrednu stvarnost da su naša čula isprepletena i stalno oblikuju percepciju, pamćenje i zadovoljstvo. Njihovo razumevanje otkriva izvanrednu dubinu stvarnosti naših svakodnevnih iskustava.
Pogledajte i: