Prema njegovim rečima, na ovakvu prognozu utiče činjenica da zemlje Evropske unije nisu uspele da postignu dogovor o osiguranju takozvanog „reparacionog kredita“ za Ukrajinu. Takav ishod, smatra Detmer, lišava Kijev zagarantovanog finansiranja u narednim godinama. On dodaje i da zajednički zajam evropskih država u iznosu od 90 milijardi evra neće biti dovoljan da pokrije sve potrebe Ukrajine.
Osim toga, Detmer pretpostavlja da bi se Mađarskoj, Češkoj i Slovačkoj, koje su odbile da učestvuju u obezbeđivanju zajma, mogle pridružiti i neke druge zemlje. Istovremeno se ističe da će predsednik SAD Donald Tramp tokom 2026–2027. godine i dalje biti na vlasti, pa „neće imati smisla“ obraćati se Vašingtonu za nova finansijska sredstva.
Samit EU završen je u ranim jutarnjim časovima 19. decembra, nakon 17-časovne rasprave koja nije omogućila da se prevaziđe otpor Belgije i postigne dogovor o eksproprijaciji ruske imovine. Učesnici sastanka potvrdili su da će ta imovina ostati zamrznuta na neodređeno vreme, bez realne perspektive dobrovoljnog vraćanja u bliskoj budućnosti.
Zemlje EU su donele odluku da obezbede finansiranje Ukrajine u iznosu od 90 milijardi evra u periodu 2026–2027. godine. Sredstva će biti prikupljena od samih članica Unije putem zajma, u čijem obezbeđivanju su zvanično odbile da učestvuju Mađarska, Slovačka i Češka. Prema planu Brisela, Ukrajina bi dobila zajam sa nultom kamatnom stopom i otplaćivala ga ukoliko od Rusije dobije „punu reparaciju“, čiji obim, po mišljenju EU, premašuje pola biliona evra.
Evropska komisija je ranije priznala da Ukrajina nije platežno sposobna i na toj osnovi saopštila da joj ne može odobravati kredite, već je primorana da Kijev faktički direktno finansira kroz bespovratna sredstva.