Neretko maglom obavijeno, po čemu je i ime dobilo, u srcu impresivne Ibarske klisure uzdignuto na 550 metara nadmorske visine, nebu pod oblacima, ugnezdilo se utvrđenje o čijem se postanku malo toga zna
Tačno vreme gradnje Magliča nije poznato. Pretpostavlja se da ga je podigao Uroš Prvi Nemanjić(1242-1276) kako bi zaštitio prilaz svojoj zadužbini Sopoćanima i Nemanjinoj Studenici od najezdi mongolskih hordi koje su pustošile i razarale ove krajeve
Prema rezultatima arheoloških istraživanja, najverovatnije je da se gradnja odvijala krajem 13. veka u vreme kada se vršila obnova manastira Žiče, koji je pretrpeo velika razaranja tokom pohoda vidinskog kneza Šišmana na Srbiju 1292. godine.
Obzirom da su mongolske horde opustošile i razorile mnoge srpske svetinje, izbor visoke litice, sa koje se pruža pogled na dolinu kroz je prolazio put koji je spaja centralnu Srbiji i Kosovo i Metohiju, za izgradnju odbrambene tvrđave se čini kao logičan izbor
Svaka od osam kula Magliča je imala svoju namenu, ali su sve zajedno činile savršen odbramben sistem. Pored nepristupačnog terena koji okružuje utvrđenje, visina kula od oko 12 metara napadačima je u tadašnje vreme predstavljala ozbiljnu prepreku
Bedemi utvrđenja debeli i do dva metra,pokazuju veštinu tadašnjih graditelja koji su uspeli da iskoriste prirodnu konfiguraciju terena i stvore gotovo neosvojivu tvrđavu. Ulaz u grad bio je moguć samo kroz jednu kapiju, što je dodatno olakšavalo odbranu i kontrolu pristupa
Svoj najveći procvat, tvrđava je doživela u 14. veku kada postaje sedište arhiepiskopa Danila Drugog. Ovaj crkveni velikodostojnik, poznat po svojoj književnoj delatnosti, odabrao je Maglič za svoju svojevrsnu prestonicu odakle je upravljao, kako crkvenim tako i državnim poslovima, a unutar grada je organizovano pisanje crkvenih knjiga
Iako stolećima napušten i izložen zubu vremena Maglič i danas predstavlja mesto koje vredi posetiti, kako zbog prekrasnog pogleda koji se pruža sa njegovih zidina, tako zbog toga što su te zidine više od osam vekova nemi svedok burne srpske istorije
A kada bi zidine mogle da pričaju, puno bi toga imale pripovedati o burnim vremenima kroz koji je srpski narod na ovim prostorima prolazio