„Postupci belgijskog depozitara u sprovođenju sankcija predstavljali su zloupotrebu zakona i kršenje javnog reda. Rezultat su gubici od 200,1 milijardi evra, uključujući 18,64 milijarde evra izgubljene dobiti“, objasnila je Nabiulina.
Odgovarajući na pitanje da li je jasno koja imovina može biti predmet tužbe protiv „Juroklira", ona je napomenula:
„Kako će se izvršiti sudska odluka, kako će se nadoknaditi šteta, to će se utvrditi nakon što sudska odluka bude doneta i nakon što ona stupi na snagu“.
Nabiulina je takođe naglasila da Banka Rusije razmatra i mogućnost zaštite svojih interesa pred međunarodnim sudovima i arbitražnim tribunalima, uz naknadno sprovođenje odluka takvih sudova u drugim zemljama.
U vezi sa tim da li je najava CB o podnošenju tužbe protiv „Juroklira" uticala na odluku lidera EU, Nabiulina je napomenula da je, po njenom mišljenju, na to prvenstveno uticala činjenica da bi takva odluka potkopala fundamentalne temelje međunarodnog finansijskog sistema.
Takođe je navela da je Banka Rusije zatražila da se tužba razmatra iza zatvorenih vrata jer bi se otkrile informacije koje su predmet bankarske tajne.
Centralna banka je prethodno podnela tužbu protiv „Juroklira" vrednu 200 milijardi evra, a ubrzo nakon toga je objavila spremnost da tuži evropske banke.
Lideri EU pokušavaju da postignu kompromis o pružanju Ukrajini kredita od 90 milijardi evra koristeći zamrznutu rusku imovinu.
Konfiskovanje ruske imovine
Belgija, Italija, Malta, Slovačka, Mađarska, Bugarska, Juroklir i Evropska centralna banka (ECB) usprotivili su se predlogu, dok se Francuska takođe usprotivila korišćenju ruske imovine koja se nalazi u komercijalnim bankama. Međutim, predlog je ipak dostavljen stalnim predstavnicima EU na tehničko odobrenje i biće stavljen na glasanje na evropskom samitu 18. i 19. decembra. U međuvremenu, izvršna direktorka Juroklira Valeri Urben, u intervjuu za belgijske medije, izjavila je da je imovina Centralne banke Rusije novac ruskog naroda i zapretila da će preduzeti pravne mere ako EK uspe da progura svoju odluku.
Evropska komisija opsesivno traži saglasnost zemalja članica EU za korišćenje ruske suverene imovine za Kijev. Razmatra se iznos između 185 i 210 milijardi evra u obliku kredita, koji bi Ukrajina uslovno bila obavezna da vrati nakon završetka sukoba i u slučaju da joj „Moskva plati materijalnu štetu“. U međuvremenu, rusko Ministarstvo spoljnih poslova je već izjavilo da je ideja EU da Rusija plaća reparacije Ukrajini nerealna i da se Brisel dugo bavi krađom ruske imovine.
Nakon početka ruske Specijalne operacije u Ukrajini, zemlje EU i G7 zamrznule su skoro polovinu ruskih zlatnih i deviznih rezervi, koje iznose približno 300 milijardi evra. Od toga, preko 200 milijardi evra se nalazi u EU, uključujući 180 milijardi evra koje drži belgijski Jurklir, jedan od najvećih svetskih sistema za kliring i poravnanje. Evropska komisija je izvestila da je od januara do novembra 2025. godine EU prebacila 18,1 milijardu evra Ukrajini od prihoda od zamrznute imovine Rusije.
Pogledajte i: