Na to ukazuje advokat, dr Ana Kastratović koja se bavi ovom problematikom. U emisiji Energija Sputnjika ukazala je na najvažnije pojedinosti u novom zakonu o legalizaciji, kolokvijalno nazvanim Svoj na svome, koje mogu da budu od pomoći onima koji bi da legalizuju objekte. Takvih je u Srbiji, kako se procenjuje, čak 4.800.000. Prijavljivanje je počelo 8. decembra i trajaće 60 dana, a po rečima zvanilčnika, već drugog dana je stiglo 100.000 prijava.
Prema nedavno usvojenom Zakonu o posebnim uslovima za evidentiranje i upis prava na nepokretnostima ono što je jasno su situacije kada je legalizacija nemoguća.
Ključ je u parceli
„Ne postoji mogućnost da legalizujete objekat ukoliko niste vlasnik parcele i ukoliko ne rešite to pitanje. Ne postoji mogućnost da legalizujete objekat ni ukoliko je izgranjen nakon stupanja na snagu ovog zakona i ne postoji mogućnost da legalizujete objekat ukoliko ste gradili u nekim specifičnim zonama koje su zaštićene. Recimo u zonama kulturnog dobra od izuzetnog značaja nije moguće graditi“, navodi Kastratovićeva.
Ona ukazuje i u kojim situacijama će legalizacija biti jednostavan posao.
„Najlakše će biti legalizovati ljudima koji su gradili objekte po principu moj objekat, moja parcela. Sva lica koja imaju što se kaže jedan kroz jedan, odnosno isključivo pravo svojine na zemljištu će najlakše legalizovati svoj objekat jer kod tih lica je pravno potpuno čista situacija. Naravno pod pretpostavkom da imaju i odgovarajuću imovinsko-pravnu dokumentaciju kojom dokazuju pravosvojine na samom objektu“, ističe naša sagovornica.
Ona, međutim, objašnjava da za legalizaciju nije potrebno da ste vlasnik cele parcele, već je dovoljno i ako ste u posedu jednog njenog dela.
Kada je objekat građen na zemljištu u društvenom vlasništvu objekat će, kako ističe, moći da bude legalizovan tako što će zemljište pod objektom biti upisano na vlasnika objekta.
Ukoliko ste, pak, sagradili objekat na tuđem zemljištu postoje, kako kaže, dve situacije koje zakon predviđa.
Prvo parnica pa legalizacija
„Jedna situacija je da ste podneli prijavu, a gradili ste na tuđem zemljištu. U tom slučaju vas Agencija za prostorno planiranje obaveštava da nisu ispunjeni uslovi za upis i upućuje vas na parnicu da kao prethodno pitanje rešite imovinske odnose sa vlasnikom parcele, gde morate dokazivati da ste vlasnik . Ako ko uspete vraćate se u postuipak legalizacije, ako ne uspete, nećete biti upisani“, precizira Kastratovićeva.
Ona napominje da ako vlasnik objekta izgubi spor sa vlasnikom parcele, vlasnik parcele može da traži uklanjanje objekta. Upozorava, takođe, vlasnike objekta koji nisu i vlasnici parcele da će u slučaju da propuste ovaj rok za prijavu legalizacije automatski biti postupljeno u skladu sa slovom zakona, a to znači da će objekat biti upisan na vlasnika parcele.
„Kada ste vi vlasnik parcele, situacija je čista i vi ćete se bez problema upisati. Postoji situacija da ste vi recimo suvlasnik sa još nekim na parceli, to je isto česta situacija u Srbiji, u tom slučaju će lice koje je vlasnik objekta, a ima udeo na parceli, biti upisano kao vlasnik objekta. Suprotno, ukoliko lice nema nikakav udeo na parceli, on će biti upućen na sud odnosno na parnicu da rešava imovinsko-pravne odnose na zemljištu“, sumira sagovornica Sputnjika.
Napominje, takođe, da prilikom prijave za legalizaciju ne mora da bude dostavljena nikakva dokumentacija jer kada se ulogujete na sistem odnosno kada se prijavite imate opciju da na pitanje da li posedujete imovinsko-pravnu dokumentaciju odgovorite i sa NE. I u takvim situacijama sistem će vas pustiti da vi idete dalje kroz prijavu i da je na kraju i uspešno podnesete.
Rešavanje u hodu
Ipak, smatra ona, najcelishodnije je da dokumentaciju koju smatrate relevantnom ipak podnesete, jer ćete kasnije imati manje peripetija sa katastrom.
„Mi sada ne znamo kako će to funkcionisati u praksi, sve će to vreme pokazati, ali neka pretpostavka je da ako se objekat na primer upiše sa nekom nepreciznom površinom ili nekom sličnom nejasnoćom, vi ćete to morati da rešavate redovnim putem, dakle prema zakonu o postupku upisa u katastarske nepokretnosti. Shodno tome, vama će u krajnjoj liniji sve to biti neophodno i zato uvek savetujemo klijentima da, kada sada već imaju tu mogućnost, ukoliko poseduju dokumentaciju, da je ipak u ovom trenutku podnesu“, kaže Kastratovićeva.
Šta će u kom slučaju biti potrebno od dokumentacije to će zavisiti od konkretne situacije, od slučaja do slučaja i o tome bi Agencija za prostorno planiranje kojoj se i podnosi prijava trebalo da obavesti njenog podnosioca. Da li je u pitanju neki imovinsko-pravni sled, da li je to geodetski elaborat, dodaje ona. Ukoliko je ostavinska rasprav u toku mogla bi da bude od značaja potvrda suda o tome.
Dosta je situacija koje još traže odgovore koji će najverovatnije doći kroz praksu ili biti obuhvaćeni podzakonskim aktima. Ima situacija kada ljudi žive u kući koja je faktički njihova jer su naslednici pošto su im roditelji ili srodnici preminuli, a ostavinska rasprava nije sprovedena, ukazuje Kastratovićeva. Ona savetuje da se i u toj situaciji podnese prijava, jer sistem pruža mogućnost gde podnosilac prijave može da unese napomenu tako da i tu možete da ukaže na specifičnost situacije.
Legalizacija zgrada i stanova u njima
Kada su u pitanju stambene zgrade ako nisu legalizovane, što znači da nisu ni pojedinačni stanovi, prijavu legalizacije zgrade podnosi investitor. Ako on nije dostupan to može da uradi upravnik zgrade ili neko od stranara kao lice koje ima pravni interes da to uradi.
Drugim rečima, tek kada bude legalizovana zgrada moguće je tražiti i legalizaciju stanova u njoj. S obzirom na to da će biti teško izvodljivo da zgrada bude legalizovana do 5. februara, kada ističe rok za prijavljivanje, zakon je prevideo nekoliko mogućnost da se pri upisu zgrade upišu i njeni posebni delovi, odnosno stanovi, kaže naša sagovornica .
Lice koje upisuje zgradu, treba da pokupi dokumentaciju od stanara i da o jednom trošku, jednom prijavom prijavi za legalizaciju i zgradu i sve stanove, objašnjava Kastratovićeva. U tim situacijama lice koje podnosi prijavu ima opciju da napiše za svaki stan koje je površine, ko je vlasnik i da priloži skicu za šta je potreban taj takozvani geodetski elaborat.
I zajedničke prostorije se legalizuju
Ona ukazuje i na situaciju kada su u legalizovanim stambenim zgradama zajedničke prostorije pretvorene u stanove.
Tu zakon predviđa da lica koje podnose prijavu za evidentiranje posebnih delova nastalih od zajedničkih delova zgrade uz prijavu treba da podnesu ugovor sa stambenom zajednicom i saglasnost 51 odsto vlasnika stanova. Uz to, treba da podnesu geodetski elaborat tog svog adaptiranog dela, odnosno njegovu skicu sa kvadraturom. Ukoliko se ispostavi da ispunjavaju sve uslove, da im je dokumentacija u redu postaće vlasnici tog prostora, objasnila je Kastratović.
Ona napominje da su sa stupanjem na snagu ovog novog zakona svi dosadašnji postupci o legalizaciji obustavljeni i ništa od ranije plaćenog ili urađenog neće važiti. Ipak napominje da neće biti zgoreg dostaviti već ranije rađen geodetski elaborat, ako u međuvremenu nije bilo promena, odnsno ako su skica i kvadratura isti.
Ukazuje i na to da zakon podrazumeva samo rok za podnošenje prijave koji traje do 5. februara, koji može biti produžen onima koji iz opravdanog razloga to nisu mogli da urade, poput bolesti, na primer. Oni to mogu da učine godinu dana od dana stupanja na snagu zakona. Drugih rokova nema, pa tako nisu predviđen rokovi za organe koji odlučuju po prijaviza legalizaciju, ukazala je advokat, dr Ana Kastartović u emisji Energija Sputnjika.