Šolaja, profesor međunarodnih odnosa na Fakultetu političkih nauka u Banjaluci, naglašava da su ruske inicijative za ukidanje međunarodnih struktura u BiH direktno vezane za interese Republike Srpske. Posebno se to odnosi na Kancelariju visokog predstavnika (OHR) i Rezidualni mehanizam, koje vidi kao ostatke međunarodnog nadzora čiji je politički mandat, po njegovom mišljenju, odavno potrošen.
On dodaje da su ove institucije postale besmislene, i to ne samo politički, već i ekonomski.
„Svako ko je bio u Hagu, počev od Međunarodnog suda pravde, pa do ad hok tribunala, za bivšu Jugoslaviju, za Ruandu, za Kosovo, vidi da se u Holandiji jako dobro živi od tih para Ujedinjenih nacija. To su hiljade i hiljade ljudi i ogromni biznis poduhvati, u svemu se vrti mnogo para. I najviše se ta sudska birokratija opire privođenju kraju tih projekata“, upozorava Šolaja.
Ruska misija pri Ujedinjenim nacijama zatražila je ukidanje Međunarodnog rezidualnog mehanizma za krivične tribunale UN, institucije koja je nasledila Haški tribunal.
To je na sednici Saveta bezbednosti saopštila zamenica šefa ruske misije, Marija Zabolocka, uz zahtev da se ova institucija pozabavi slučajem generala Ratka Mladića – ili njegovim prebacivanjem u Srbiju na dalje izdržavanje kazne, ili prevremenim oslobađanjem iz humanitarnih razloga.
Istovremeno, portparol ruskog Ministarstva spoljnih poslova Marija Zaharova naglasila je da je, u interesu stabilizacije prilika u Bosni i Hercegovini, neophodno hitno ukidanje Kancelarije visokog predstavnika. Ovi zahtevi deo su šire ruske strategije koja, prema oceni analitičara, u 2025. godini dostiže svoj puni intenzitet.
Srbi kao zamorčići međunarodne birokratije
Šolaja posebno naglašava da srpski narod, Republika Srpska i Srbija već decenijama predstavljaju svojevrsno polje eksperimenta međunarodnih struktura koje, pod mandatima UN, EU ili drugih institucija, razvijaju sopstvene birokratske modele, finansijske tokove i pravne režime.
On smatra da je to postalo negativan trend u razvoju globalnih političkih procesa.
Prema njegovom mišljenju, upravo od preispitivanja finansijskih tokova trebalo bi započeti proces gašenja ovih institucija, jer je međunarodna birokratija postala glavni faktor otpora svakoj racionalizaciji i završetku mandata tih mehanizama.
Geopolitički otpor i izgledne prepreke
Iako Rusija jača pritisak, Šolaja procenjuje da su šanse za brzo ukidanje Rezidualnog mehanizma i OHR-a i dalje vrlo ograničene. Razlog leži u globalnim odnosima moći i činjenici da će drugi akteri u međunarodnoj zajednici nastaviti da blokiraju ruske zahteve, pre svega Evropska unija i Nemačka.
Ipak, Šolaja otvara pitanje koje može promeniti tok događaja: pridruživanje još neke velike sile.
Prema njegovom mišljenju, najvažniji faktor mogao bi biti Vašington. On podseća da je Trampova administracija u prethodnom mandatu pokazala otvoren prezir prema preglomaznim i skupim međunarodnim strukturama, poput USAID-a, kao i prema modelu liberalnog međunarodnog poretka koji je nekoliko decenija dominirao.
„U duhu Trampove politike, koji se obračunavao sa mnogim izvorima bespotrebnog trošenja novca, poput USAID-a, moglo bi se razgovarati o pojeftinjenju međunarodnog prisustva, a najjeftinije je da BiH, uključujući njenu unutrašnju situaciju, bude ostavljena sama sebi, da preuzme punu odgovornost za svoje funkcionisanje i u tom okviru možda se može govoriti i tražiti podrška od Amerike“, objašnjava Šolaja.
Evropa bi se pobunila, ali proces je neminovan
Ako bi Vašington podržao gašenje međunarodnih institucija u BiH, to bi, smatra Šolaja, uzburkalo Evropu. Nemačka bi se tome posebno protivila, jer OHR smatra ključnim instrumentom održavanja postojećeg poretka u BiH.
Ipak, Šolaja podvlači da se o jednom ne sme zaboraviti: OHR ne može trajati zauvek.
„Treba voditi računa o tome da jednog dana Kancelarija visokog predstavnika mora da nestane – to je neminovno i bolje je na povlačenju ove institucije raditi sistematski, nego stihijski“, zaključuje on.
Šolaja ističe da je ruska politika prema BiH dugoročna i dosledna. Kako podseća, Rusija je još 2015. godine sprečila da britanski predlog rezolucije o Srebrenici dođe na dnevni red Saveta bezbednosti. Time je, kaže, jasno pokazano da se neće dozvoliti nametanje kvalifikacija koje bi dodatno destabilizovale odnose unutar BiH.
Prema njegovim rečima, Rusija godinama podržava obraćanje zvaničnika Republike Srpske najvišim političkim telima UN, što je potvrdila i posebna sednica Saveta bezbednosti, održana 31. oktobra ove godine upravo na rusku inicijativu i posvećena stanju u BiH.
„Već nekoliko godina ona je uzdržana u glasanju Savetu za implementaciju mira, s tim što u poslednje vreme, od 2022, ne učestvuje u tome – dakle, čitav niz aktivnih političkih pristupa Rusije koji su ukazivali na to da situacija u BiH ne funkcioniše, ne ide kako treba. Tako da je ovo samo precizniji pristup čitavoj toj problematici i zahtev za aktivnijim pristupom“, ističe Šolaja.
Ruska aktivnost u UN, zahtevi za ukidanje Rezidualnog mehanizma i OHR-a, kao i insistiranje na rešavanju slučaja generala Mladića, deo su šire, dugogodišnje ruske geopolitičke strategije prema BiH.
U srži te politike je ocena da međunarodne institucije u BiH više nemaju funkcionalni smisao, da su postale deo skupe birokratske industrije, i da je krajnje vreme za njihovo postepeno gašenje, kao i da konstitutivni narodi u BiH treba da, u skladu sa slovom Dejtonskog mirovnog sporazuma počnu da same odlučuju o sopstvenoj budućnosti.
Pogledajte i: