„Belgija traži od zemalja EU nezavisnu i autonomnu finansijsku garanciju u visini od 210 milijardi evra, koja bi ostala na snazi, čak i ako sud proglasi plan pravno ništavnim. Pored toga, Belgija zahteva pokriće svih sudskih troškova koji bi mogli da nastanu u slučaju tužbi Rusije. Takođe, Belgija insistira da zemlje EU ne sklapaju nove investicione sporazume sa Rusijom i da raskinu već postojeće“, navodi portal, pozivajući se na dokument koji evropski ambasadori razmatraju pred samit 18–19. decembra.
Ranije je ruski ambasador u Belgiji, Denis Gončar, izjavio da, bez obzira na šemu po kojoj bi se došlo do eksproprijacije, to bi bilo jednako krađi, upozorivši da će „odgovor Rusije uslediti odmah“ i naterati Zapad da „prebrojava gubitke“.
O zamrznutim ruskim sredstvima
Nakon pokretanja SVO, zemlje EU i G7 blokirale su približno polovinu ruskih deviznih rezervi. Više od 200 milijardi evra nalazi se u EU, prvenstveno na računima kod „Juroklira“, jednog od najvećih svetskih sistema za kliring i obračune, sa sedištem u Belgiji.
Evropska komisija je 3. decembra predstavila svoj plan za eksproprijaciju suverene ruske imovine zamrznute u Evropi pod velom šeme „reparacionog kredita“ za Kijev. EK je predložila da se prisvoji svih 210 milijardi evra zamrznutih u EU, od čega se 185 milijardi evra nalazi na računima „Juroklira“, dok se ne zna gde se nalazi preostalih 25 milijardi evra.
Belgija, na čijoj platformi „Juroklir“ su zamrznuta ruska sredstva, blokirala je na samitu EU 23. oktobra predlog o njihovoj eksproprijaciji.
Istovremeno, rusko Ministarstvo spoljnih poslova je već izjavilo da ideja EU o isplati reparacija od strane Rusije Ukrajini nema veze sa realnošću, jer se Brisel već odavno bavi krađom ruske imovine.
Centralna banka Rusije namerava da nadoknadi štetu nanetu ruskom regulatoru od belgijskog depozitara „Juroklir“ i podnela je odgovarajuću tužbu Moskovskom arbitražnom sudu, navodi se u današnjem saopštenju Banke Rusije.
Pogledajte i: